Na temelju članka 33. Zakona o lokalnoj i područnoj (regionalnoj) samoupravi (Narodne novine broj 33/01, 60/01-vjerodostojno tumačenje, 129/05,109/07, 125/08 i 36/09) i članka 22. Statuta Općine Žumberak („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 05/06) Općinsko vijeće Općine Žumberak na 2. sjednici održanoj 24. studeni 2009. godine, donijelo je

I. UVODNE ODREDBE

Članak 1.
Ovim Poslovnikom se detaljnije uređuje način konstituiranja Općinskog vijeća, ostvarivanje prava, obveza i odgovornosti vijećnika, ostvarivanje prava i dužnosti predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća, sastav i način rada radnih tijela, način i postupak donošenja akata u Općinskom vijeću, sazivanje, rad i tijek sjednice, postupak izbora i imenovanja, te druga pitanja od značaja za rad Općinskog vijeća Općine Žumberak.

II. KONSTITUIRANJE OPĆINSKOG VIJEĆA

Članak 2.
Konstituirajuća sjednica Općinskog vijeća saziva se na način, po postupku i u rokovima utvrđenim zakonom, a Općinsko vijeće je konstituirano izborom predsjednika Općinskog vijeća, ukoliko je na konstituirajućoj sjednici nazočna većina članova Općinskog vijeća. Predsjedatelj konstituirajuće sjednice (u daljnjem tekstu: predsjedatelj) ima, do izbora predsjednika Općinskog vijeća sva prava i dužnosti predsjednika Općinskog vijeća u pogledu predsjedanja i rukovođenja sjednicom, a do izbora Mandatne komisije i Odbora za izbor i imenovanja, ovlašten je predlagati donošenje odluka, a to pravo pripada i najmanje 1/3 vijećnika.
Članak 3.
Nakon izvješća Mandatne komisije o provedenim izborima, vijećnici polažu prisegu. Predsjedatelj poziva sve da se ustanu, te izgovara prisegu sljedećeg sadržaja: “Prisežem svojom čašću da ću dužnost vijećnika u Općinskom vijeću Općine Žumberak obavljati savjesno i odgovorno, i da ću se u svom radu držati Ustava Republike Hrvatske, zakona i Statuta Općine Žumberak, te da ću se zauzimati za svekoliki napredak Republike Hrvatske i Općine Žumberak“. Nakon što predsjedatelj pročita tekst prisege, vijećnici izgovaraju riječ “Prisežem”, i nakon toga potpisuju izjavu o davanju prisege. Vijećnik koji nije bio nazočan na konstituirajućoj sjednici, kao i zamjenik vijećnika, kad počinje obavljati dužnost vijećnika, polaže prisegu na prvoj sjednici na kojoj je nazočan.
Članak 4.
U slučaju mirovanja mandata i prestanka mandata vijećnika, vijećnika zamjenjuje zamjenik vijećnika. Vijećnika izabranog na stranačkoj listi, zamjenjuje kandidat s dotične liste koji nije izabran, a kojeg odredi politička stranka. Vijećnika izabranog na koalicijskoj listi dviju ili više političkih stranaka zamjenjuje kandidat stranke kojoj je u trenutku izbora pripadao mandat vijećnika, kojem je prestao mandat. Vijećnika izabranog na nezavisnoj listi zamjenjuje prvi sljedeći neizabrani kandidat s liste. Ostavka se podnosi u pisanom obliku Mandatnoj komisiji na način propisan Zakonom i odredbama Statuta Općine Žumberak.

III. PRAVA I DUŽNOSTI VIJEĆNIKA

Članak 5.
Prava i dužnosti vijećnika propisana su Statutom Općine Žumberak.
Članak 6.
Pročelnik Jedinstvenog upravnog odjela dužan je vijećniku pružiti obavijesti i uvide u materijal o temama koje su na dnevnom redu sjednice Općinskog vijeća ili se pripremaju za sjednice Općinskog vijeća ili radnog tijela čiji je član, a i druge obavijesti koje su mu kao vijećniku potrebne. Vijećnik može zatražiti obavijesti i objašnjenja od predsjednika Općinskog vijeća i predsjednika radnih tijela o radu tijela kojima oni predsjedavaju.
Članak 7.
Jedinstveni upravni odjel koji obavlja stručne poslove za Općinsko vijeće dužan je pružiti pomoć vijećniku u obavljanju njegove funkcije, a napose u izradi prijedloga koje on podnosi, u obavljanju poslova i zadataka koje mu je povjerilo radno tijelo Općinskog vijeća odnosno da mu osigura dopunsku dokumentaciju za pojedine teme ili predmete koji su na dnevnom redu sjednice Općinskog vijeća ili radnih tijela, a može tražiti i stručne obavijesti i objašnjenja radi potpunijeg upoznavanja i praćenja problema na koje nailazi u obavljanju funkcije vijećnika.
Članak 8.
Vijećnici Općinskog vijeća mogu osnovati Klub vijećnika prema stranačkoj pripadnosti i Klub nezavisnih vijećnika. Klub vijećnika mora imati najmanje 3 člana. Klubovi vijećnika obavezni su o svom osnivanju obavijestiti predsjednika Općinskog vijeća, priložiti svoja pravila rada, te podatke o članovima.

IV. PRAVA I DUŽNOSTI PREDSJEDNIKA I POTPREDSJEDNIKA VIJEĆA

Članak 9.
Vijeće ima predsjednika i potpredsjednika. Predsjednika odnosno potpredsjednika bira Općinsko vijeće iz redova vijećnika, javnim glasovanjem, na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili na prijedlog najmanje 1/3 vijećnika Općinskog vijeća, većinom glasova svih vijećnika. Prijedlog vijećnika mora biti podnesen u pisanom obliku i potvrđen potpisom vijećnika.
Članak 10.
Izbor predsjednika i potpredsjednika se obavlja glasovanjem zasebno za svakog kandidata. Ako prigodom glasovanja za izbor predsjednika i potpredsjednika niti jedan kandidat ne dobije potrebnu većinu, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja. Ako je za izbor predsjednika i potpredsjednika bilo predloženo dva ili više kandidata, glasovanje se obvezatno obavlja tajno glasačkim listićima. Ako su kandidati dobili isti broj glasova, glasovanje o istim kandidatima se ponavlja.
Članak 11.
Prava i dužnosti predsjednika Općinskog vijeća propisana su Statutom Općine i ovim Poslovnikom.
Članak 12.
Predsjedniku u sazivanju sjednice Općinskog vijeća pomaže pročelnik upravnog tijela koji obavlja stručne poslove za Općinsko vijeće.

V. RADNA TIJELA

Članak 13.
Stalna radna tijela Općinskog vijeća osnovana Statutom Općine su:
1. Mandatna komisija,
2. Odbor za izbor i imenovanja,
3. Odbor za Statut, Poslovnik i propise,
4. Odbor za proračun i financije.

Pored radnih tijela navedenih u stavku l. ovog članka, Općinsko vijeće posebnom odlukom osniva i druga radna tijela u svrhu priprema odluka iz djelokruga Općinskog vijeća. Predsjednik radnog tijela bira se u pravilu između vijećnika, a članovi se mogu birati i iz reda znanstvenih, stručnih i drugih javnih osoba. O prijedlogu kandidata za predsjednika i članove radnih tijela glasuje se u cjelini.
Članak 14.
Mandatnu komisiju čine predsjednik i dva člana.
Mandatna komisija bira se na prvoj sjednici Općinskog vijeća iz redova vijećnika.
Članak 15.
Odbor za izbor i imenovanja, čine predsjednik i dva člana.
Odbor za izbor i imenovanja bira se na prvoj sjednici Općinskog vijeća iz redova vijećnika Općinskog vijeća.
Članak 16.
Odbor za Statut, Poslovnik i propise, čine predsjednik i dva člana. Predsjednik i članovi Odbora biraju se iz redova vijećnika.
Članak 17.
Način rada radnih tijela Općinskog vijeća, reguliran je odlukom o osnivanju radnih tijela. O sazivanju sjednica radnih tijela Općinskog vijeća, vijećnici koji nisu članovi tih radnih tijela, obavještavaju se pismenim putem, putem oglasne ploče Općinskog vijeća ili objavom na web stranici Općine. U radnim tijelima razmatraju se akti koje donosi Općinsko vijeće, a odnosi se na djelokrug rada radnog tijela. Radno tijelo obavezno je o svojim zaključcima obavijestiti predlagatelja akta, načelnika i Općinsko vijeće.

VI. ODNOS OPĆINSKOG VIJEĆA I OPĆINSKOG NAČELNIKA

Članak 18.
Općinski načelnik i zamjenik prisustvuju sjednicama Općinskog vijeća. Općinski načelnik određuje izvjestitelja za točke dnevnog reda koje su po njegovu prijedlogu uvrštene u dnevni red sjednice Općinskog vijeća.
Članak 19.
Izvjestitelj, nazočan na sjednicama Općinskog vijeća i radnih tijela Općinskog vijeća, sudjeluje u njihovom radu, iznosi stajališta načelnika, daje obavijesti i stručna objašnjenja, te obavještava načelnika o stajalištima i mišljenjima Općinskog vijeća odnosno radnih tijela. Ako na raspravi nije nazočan ovlašteni izvjestitelj, Općinsko vijeće ili radno tijelo može, smatra li da je prisutnost izvjestitelja nužna, raspravu o toj temi prekinuti ili odgoditi.
Članak 20.
O sazivanim sjednicama predsjednik Općinskog vijeća i predsjednici radnih tijela Općinskog vijeća izvješćuju Općinskog načelnika i izvjestitelje najkasnije 5 dana prije dana održavanja sjednice.
Članak 21.
Način i postupak pokretanja razrješenja Općinskog načelnika propisan je Statutom Općine Žumberak.

VII. AKTI VIJEĆA

Članak 22.
Odluke i druge akte (u daljnjem tekstu: akti) koje Općinsko vijeće donosi na temelju prava i ovlaštenja utvrđenih zakonom i Statutom potpisuje predsjednik Vijeća.
Članak 23.
Na izvornike odluka i drugih akata Općinskog vijeća stavlja se pečat Općinskog vijeća. Pod izvornikom odluka odnosno drugih akata Općinskog vijeća podrazumijeva se onaj tekst odluke odnosno drugog akta, koji je usvojen na sjednici Općinskog vijeća. Izvornici akata Općinskog vijeća čuvaju se u pismohrani Općine.
Članak 24.
Statut, odluke i drugi opći akti Općinskog vijeća, odluka o izboru, imenovanju i razrješenju osoba koje bira ili imenuje Općinsko vijeće objavljuju se u „Glasniku Zagrebačke županije“ kao službenom glasilu Općine Žumberak, a mogu se objavljivati i na službenim web-stranicama Općine. O objavljivanju akata iz stavka 1. ovog članka, brine se Jedinstveni upravni odjel koji obavlja stručne poslove za Općinsko vijeće.
Članak 25.
Ovlašteni predlagatelji akata koje donosi Općinsko vijeće jesu: vijećnici, Općinski načelnik i radna tijela Općinskog vijeća, osim ako je zakonom propisano da pojedini prijedlog mogu podnijeti samo određena tijela.
Članak 26.
Ako predsjednik Općinskog vijeća utvrdi da podneseni prijedlozi akata nisu sastavljeni u skladu s odredbama ovog Poslovnika, zatražit će od predlagatelja da u određenom roku postupi i uskladi prijedlog akta s odredbama ovog Poslovnika. Za vrijeme dok predlagatelj, odnosno podnositelj akta ne otkloni nedostatak akta, smatrat će se da ne teku rokovi za razmatranje akata utvrđeni ovim Poslovnikom, a ako nedostaci ne budu otklonjeni u roku od 15 dana od poziva da se prijedlog akta uskladi, smatrat će se da akt i nije upućen Općinskom vijeću. Ukoliko je prijedlog odluke skinut s dnevnog reda ili odluka nije donesena na Općinskom vijeću, može se ponovno staviti na dnevni red po isteku roka od 3 mjeseca, osim ako Općinsko vijeće ne odluči drukčije.
Članak 27.
Postupak donošenja akta pokreće se prijedlogom akta. Prijedlog akta sadrži pravnu osnovu za donošenje, tekst prijedloga akta s obrazloženjem, tekst odredaba važećeg akta koja se mijenja odnosno dopunjuje. Uz prijedlog akta može se podnijeti i odgovarajuća dokumentacija. Predlagatelj akta odnosno njegov predstavnik može na početku rasprave podnijeti uvodno usmeno izlaganje i kratko dopunsko obrazloženje prijedloga, a ako se predlaže da opći akt stupi na snagu danom objave,dužan je posebno obrazložiti opravdanost ranijeg stupanja na snagu. Predlagatelj odluke ima pravo uzimati riječ u tijeku rasprave, davati objašnjenja, iznositi svoja mišljenja i izjašnjavati se o podnesenim amandmanima i o izraženim mišljenjima i primjedbama. Općinski načelnik može tražiti riječ u tijeku rasprave o aktu i kada on nije predlagatelj. Ista prava ima i izvjestitelj radnog tijela..
Članak 28.
Ako dva ili više predlagatelja upute posebne prijedloge odluka kojima se uređuje isto područje, predsjednik Općinskog vijeća pozvat će predlagatelje da objedine prijedloge odluka u jedan prijedlog. Ako se ne postigne dogovor, predsjednik Općinskog vijeća će unijeti prijedloge odluka u prijedlog dnevnog reda sjednice Općinskog vijeća redoslijedom kojim su dostavljeni.
Članak 29.
Uvodno izlaganje i dopunsko obrazloženje prijedloga akta može trajati prema potrebi, a diskusije vijećnika predsjednik Vijeća može ograničiti vremenski i po broju prijava za diskusiju.
Članak 30.
Prijedlog za izmjenu ili dopunu prijedloga akta podnosi se u pravilu pisano u obliku amandmana uz obrazloženje najkasnije dan prije održavanja sjednice. Ako se prijedlog općeg akta mijenja ili dopunjuje opći akt, amandmani se mogu podnositi samo na članke obuhvaćene predloženim izmjenama i dopunama. Amandman se upućuje predsjedniku Općinskog vijeća, a predsjednik Općinskog vijeća ga prije odlučivanja dostavlja vijećnicima, predlagatelju akta i načelniku, ukoliko on nije predlagatelj.
Članak 31.
Ako se većina prisutnih vijećnika s tim složi, vijećnik može podnijeti amandman i usmeno, na sjednici, u tijeku rasprave. Predlagatelj akta može podnositi amandmane sve do zaključenja rasprave. Općinski načelnik može do zaključenja rasprave podnositi amandmane i na prijedlog akta i kada nije predlagatelj.
Članak 32.
Ako su podneseni amandmani takve naravi da bitno mijenjaju ili odstupaju od podnesenog prijedloga akta, Općinsko vijeće može odlučiti da se rasprava odgodi kako bi se vijećnicima ostavilo dovoljno vremena za pripremu prije odlučivanja. Iz razloga navedenih u stavku l. ovog članka, glasovanje o amandmanima će se odgoditi ako to zatraži Općinski načelnik, neovisno da li je on predlagatelj.
Članak 33.
O amandmanima se izjašnjava predlagatelj i Općinski načelnik, neovisno da li je on predlagatelj akta ili ne. Izjašnjavanje prema stavku l. ovog članka je u pravilu usmeno i iznosi se tijekom rasprave, neposredno prije glasovanja o pojedinim ili svim amandmanima.
Članak 34.
Kada je amandman podnesen na propisan način, o njenu se glasuje zasebno prije konačnog prijedloga. Ako je amandman prihvaćen, on postaje sastavnim dijelom konačnog prijedloga općeg akta, te se nakon toga glasuje o konačnom prijedlogu akta zajedno sa prihvaćenim amandmanom.
Članak 35.
O amandmanima se glasuje prema redoslijedu članaka prijedloga akta na koje se odnose. Ako je na jedan članak konačnog prijedloga akta podneseno više amandmana, glasuje o amandmanima prema redoslijedu njihovog podnošenja. Nakon provedene rasprave i odlučivanja o amandmanima, odlučuje se o donošenju akta.

VIII. DONOŠENJE AKTA PO HITNOM POSTUPKU

Članak 36.
Iznimno, akt se može donijeti po hitnom postupku samo ako to zahtijevaju osobito opravdani razlozi ili ako bi ne donošenje takvog akta u određenom roku moglo uzrokovati znatniju štetu za Općinu. Za donošenje akata po hitnom postupku, ne primjenjuju se propisani rokovi utvrđeni odredbama ovog Poslovnika. Uz prijedlog akta da se akt donese po hitnom postupku podnosi se prijedlog akta, a ako prijedlog podnosi vijećnik, tada mora imati pisanu podršku od 5 vijećnika. Prijedlog za donošenje akta po hitnom postupku podnosi se predsjedniku Općinskog vijeća. Predsjednik Općinskog vijeća bez odlaganja upućuje prijedlog da se akt donese po hitnom postupku vijećnicima, te načelniku, ako on nije predlagatelj.
Članak 37.
Kada se podnosi prijedlog akta po hitnom postupku prethodno se glasuje bez rasprave o opravdanosti razloga za hitan postupak i uvrštavanja u dnevni red sjednice, a potom se raspravlja i odlučuje o aktu.
Članak 38.
Na predloženi akt koji se donosi po hitnom postupku mogu se podnositi amandmani do zaključenja rasprave. O postupku s amandmanima iz stavka 1. ovog članka primjenjuju se odredbe ovog Poslovnika koje se odnose na prijedloge akata koji se donose u redovnom postupku.

IX. VIJEĆNIČKA PITANJA

Članak 39.
Vijećnici mogu postavljati vijećnička pitanja Općinskom načelniku, zamjeniku Općinskog načelnika i pročelniku upravnog odjela u svezi poslova iz njihovog djelokruga rada. Pitanja se postavljaju na sjednici Općinskog vijeća prije utvrđivanja dnevnog reda usmeno ili u pisanom obliku posredstvom predsjednika Općinskog vijeća, a vijećnik je dužan navesti kome ga upućuje. Odgovori na vijećnička pitanja daju se na samoj sjednici, a ukoliko to nije moguće, odgovor se daje u pismenom obliku prije slijedeće sjednice. Vijećnik može zatražiti i pismeni odgovor. Općinski načelnik odnosno pročelnik dostavljaju pisani odgovor vijećniku posredovanjem predsjednika Općinskog vijeća. Predsjednik Općinskog vijeća upućuje pisani odgovor svim vijećnicima.
Članak 40.
Pitanja koja vijećnici postavljaju načelniku, zamjeniku odnosno pročelniku upravnog odjela kao i odgovor na ta pitanja moraju biti jasni, precizni i kratki. Ako smatra da postavljeno pitanje nije u skladu s odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Općinskog vijeća će upozoriti vijećnika na to i pozvati ga da svoje pitanje uskladi s tim odredbama.
Članak 41.
Ako bi se odgovor odnosio na pitanje koje predstavlja profesionalnu tajnu, načelnik, zamjenik Općinskog načelnika odnosno pročelnik može predložiti da se odgovori neposredno vijećniku ili na sjednici Općinskog vijeća bez prisutnosti javnosti, ili na zatvorenoj sjednici radnog tijela čiji djelokrug rada je to pitanje.

X. PODNOŠENJE IZVJEŠĆA OPĆINSKOG NAČELNIKA

Članak 42.
Općinski načelnik podnosi izvješće o svom radu u skladu s odredbama Statuta Općine Žumberak.
Članak 43.
3 Prijedlog za traženje izvješća od Općinskog načelnika o pojedinim pitanjima iz njegovog djelokruga može podnijeti najmanje pet vijećnika. Prijedlog se podnosi u pisanom obliku i mora biti potpisan od svih vijećnika koji predlažu donošenje zaključka o traženju izvješća Općinskog načelnika. U prijedlogu mora biti jasno postavljeno, formulirano i obrazloženo pitanje o kojem se traži izvješće.
Članak 44.
Predsjednik Općinskog vijeća stavlja prijedlog za traženje izvješća na dnevni red prve iduće sjednice Općinskog vijeća koja se održava nakon primitka prijedloga.
Članak 45.
Predstavnik vijećnika koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća ima pravo na sjednici Općinskog vijeća izložiti i obrazložiti prijedlog. Općinski načelnik ima pravo na sjednici usmeno se očitovati na podneseni prijedlog.
Članak 46.
Raspravu o izvješću Općinskog načelnika Općinsko vijeće može završiti utvrđivanjem stajališta o pitanju koje je zahtjevom za podnošenjem izvješća pokrenuto ili donošenjem zaključka kojim se od Općinskog načelnika traži izvršavanje općih akata Općinskog vijeća.
Članak 47.
Vijećnici koji su podnijeli prijedlog za traženje izvješća Općinskog načelnika mogu prijedlog povući najkasnije prije odlučivanja o prijedlogu. Ako prijedlog za traženje izvješća Općinskog načelnika nije usvojen, prijedlog za traženje izvješća o bitno podudarnom pitanju ne može se ponovno postaviti prije proteka roka od 60 od dana kada je Općinsko vijeće donijelo zaključak kojim ne prihvaća prijedlog za traženje izvješća od Općinskog načelnika.

XI. RED NA SJEDNICI

1. Sazivanje sjednice
Članak 48.
Sjednicu Općinskog vijeća saziva predsjednik Općinskog vijeća. Predsjednik Općinskog vijeća je dužan sazvati sjednicu Općinskog vijeća na obrazloženi prijedlog najmanje jedne trećine vijećnika ili na prijedlog Općinskog načelnika, u roku od 15 dana od dana primitka zahtjeva. Prijedlog mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika, odnosno Općinskog načelnika. Sjednice Općinskog vijeća traju dok se ne iscrpi utvrđeni dnevni red. Ukoliko predsjednik Općinskog vijeća ne sazove sjednicu u roku iz stavka 2. ovog članka, sjednicu će sazvati Općinski načelnik u roku od 15 dana. Nakon proteka rokova iz stavka 2. i 4. ovog članka sjednicu Općinskog vijeća može na zahtjev jedne trećine vijećnika, sazvati čelnik središnjeg tijela državne uprave nadležnog za poslove lokalne i područne (regionalne) samouprave. Zahtjev vijećnika mora biti predan u pisanom obliku i potpisan od vijećnika.
Članak 49.
Sjednice vijeća sazivaju se pisanim pozivom, a samo u izuzetno hitnim slučajevima i na drugi način. Poziv za sjednicu sa materijalima koji se odnose na prijedlog dnevnog reda dostavlja se vijećnicima pet dana prije održavanja sjednice. Iz opravdanih razloga ovaj rok se može skratiti. Poziv i materijal za sjednicu se mogu dostaviti i elektroničkim putem. Sjednica Općinskog vijeća može se održavati i putem video veze, ako za po postoje uvjeti. O drugačijem načinu sazivanja sjednice i opravdanosti razloga za sazivanje sjednice u kraćem roku odlučuje predsjednik Općinskog vijeća. Materijali za sjednicu Općinskog vijeća dostavljaju se vijećnicima, načelniku, zamjeniku Općinskog načelnika, pročelniku upravnog odjela, a prema potrebi i drugim osobama.
Članak 50.
Dnevni red sjednice Općinskog vijeća predlaže predsjednik Općinskog vijeća u pozivu za sjednicu. Predsjednik Općinskog vijeća, sve prijedloge sastavljene na način propisan ovim Poslovnikom i dostavljene prije upućivanja pisanog poziva za sjednicu Općinskog vijeća, uvrštava u prijedlog dnevnog reda sjednice.
Članak 51.
Dnevni red sjednice Općinskog vijeća utvrđuje se na početku sjednice. Prilikom utvrđivanja dnevnog reda predsjednik Općinskog vijeća i ovlašteni predlagatelji mogu predložiti dopunu dnevnog reda ili da se pojedini predmet izostavi iz dnevnog reda. Ako se predlaže dopuna dnevnog.reda, vijećnicima se uz prijedlog za dopunu u pravilu daje i materijal po predloženoj dopuni. Prije glasovanja o prijedlogu izmjene dnevnog reda, predlagatelj ima pravo prijedlog obrazložiti. O izmjeni dnevnog reda ili izmijenjenom redoslijedu točaka dnevnog reda glasuje se bez rasprave. Prilikom utvrđivanja dnevnog reda najprije se odvojeno odlučuje o prijedlogu da se pojedini predmet stavi ili izostavi s dnevnog reda, zatim da se glasuje za dnevni red u cjelini. Nakon što je utvrđen dnevni red sjednice sukladno odredbama ovog Poslovnika, predsjednik Općinskog vijeća objavljuje utvrđeni dnevni red. Prije prelaska na dnevni red usvaja se zapisnik s prethodne sjednice.
Članak 52.
Tijekom sjednice ne može se dopunjavati utvrđeni dnevni red. Predlagatelj čiji je predmet uvršten u prijedlog dnevnog reda, može odustati od svog prijedloga i nakon što je dnevni red utvrđen. U tom slučaju smatra se da je odgovarajuća točka skinuta s dnevnog reda sjednice i smatra se da prijedlog nije podnijet.
Članak 53.
Ovlašteni predlagatelj ne može ponoviti prijedlog akta bitno podudarnog sadržaja koji nije uvršten u dnevni red Općinskog vijeća na način propisan člankom 27. ovog Poslovnika prije proteka roka od tri mjeseca od dana odlučivanja Općinskog vijeća o dnevnom redu.
2. Predsjedavanje i sudjelovanje

Članak 54.
Sjednici Općinskog vijeća predsjedava predsjednik Općinskog vijeća, a u njegovoj odsutnosti ili spriječenosti, potpredsjednik.
Članak 55.
Sjednici mogu, kao gosti, prisustvovati svi oni koje je pozvao predsjednik Općinskog vijeća. Nitko ne može govoriti na sjednici prije nego što zatraži i dobije riječ od predsjednika Općinskog vijeća. Prijave za govor primaju se čim se otvori rasprava. Govornika može opomenuti na red ili prekinuti u govoru samo predsjednik Općinskog vijeća. Predsjednik Općinskog vijeća se brine da govornik ne bude ometan ili spriječen u svom govoru.
Članak 56.
Predsjednik Općinskog vijeća daje vijećnicima riječ po redoslijedu kojim su se prijavili. Vijećniku koji želi govoriti o povredi Poslovnika ili o povredi utvrđenog dnevnog reda, predsjednik daje riječ čim je ovaj zatraži. Govor tog vijećnika ne može trajati duže od tri minute. Predsjednik je dužan poslije iznesenog prigovora dati objašnjenje o povredi Poslovnika odnosno utvrđenog dnevnog reda. Ako vijećnik nije zadovoljan danim objašnjenjem o tome se odlučuje na sjednici bez rasprave. Ako vijećnik zatraži riječ da bi ispravio navod za koji drži da je netočno izložen i koji je bio povod nesporazuma ili koji zahtijeva objašnjenje, predsjednik će mu dati riječ čim završi govor ovog koji je to izazvao. Vijećnik se u svom govoru mora ograničiti na ispravak odnosno objašnjenje, a njegov govor ne može trajati duže od dvije minute.
Članak 57.
Vijećnik može govoriti samo o temi o kojoj se raspravlja i prema utvrđenom dnevnom redu. Ako se vijećnik ili drugi govornik udalji od predmeta dnevnog reda, a nije dobio odobrenje predsjednika, svojim upadicama ili na drugi način ometa drugog govornika ili u svom govoru grubo vrijeđa osobe koje sudjeluju u radu Općinskog vijeća, predsjednik Općinskog vijeća će ga opomenuti. Ako govornik i poslije opomene nastavi sa ponašanjem zbog kojeg mu je opomena izrečena, predsjednik Općinskog vijeća će mu oduzeti riječ, a po potrebi i udaljiti ga sa sjednice. Ako vijećnik odbije napustiti sjednicu u slučaju iz stavka 3. ovog članka, predsjednik Općinskog vijeća će utvrditi da je vijećnik udaljen sa sjednice i da se ne broji prilikom glasovanja.
Članak 58.
Na sjednici Općinskog vijeća se može odlučiti da govornik o istoj temi može govoriti samo jedanput. Vijećnik u raspravi u pravilu može govoriti najdulje pet minuta. Iznimno zbog važnosti teme, Općinsko vijeće može odlučiti da pojedini vijećnik može govoriti i dulje. Nakon što završe svoj govor svi vijećnici koji su se prijavili za govor u skladu s odredbama ovog Poslovnika, mogu ponovno zatražiti riječ i tada mogu govoriti još najviše tri minute, neovisno o tome da li su ranije govorili o toj temi.
3. Tijek sjednice

Članak 59.
Nakon otvaranja sjednice, a prije utvrđivanja dnevnog reda predsjednik Općinskog vijeća utvrđuje nazočnost vijećnika. Vijećnik koji neće prisustvovati sjednici Općinskog vijeća o tome obavještava predsjednika Općinskog vijeća ili pročelnika upravnog odjela koje obavlja stručne poslove za Općinsko vijeće. Ako predsjednik Općinskog vijeća utvrdi da sjednici nije nazočan dovoljan broj vijećnika, predsjednik Općinskog vijeća može odložiti sjednicu za najviše 30 minuta, istog dana, odnosno za određeni dan i sat. Sjednica će se prekinuti i odložiti i u slučaju kada se za vrijeme sjednice utvrdi da nema nazočnosti većine vijećnika. Utvrđivanje broja nazočnih vijećnika predsjednik Općinskog vijeća će provesti i u tijeku sjednice, na zahtjev vijećnika čiji prijedlog podrži 5 vijećnika.
Članak 60.
Sjednica Općinskog vijeća počinje točkom «Aktualni sat». Prva točka dnevnog reda, prije prelaska na dnevni red je usvajanje zapisnika s prethodne sjednice Vijeća.
4. Odlučivanje
Članak 61.
Za donošenje akata na sjednici Općinskog vijeća, potrebna je nazočnost većine vijećnika, osim u slučajevima kada je ovim Poslovnikom drugačije određeno.
Članak 62.
Općinsko vijeće donosi akte većinom prisutnih vijećnika, osim ako zakonom, Statutom Općine ili ovim Poslovnikom nije drugačije određeno. Većinom glasova svih vijećnika, Općinsko vijeće donosi slijedeće akte:
– Statut Općine,
– Poslovnik Općinskog vijeća,
– proračun,
– godišnji obračun proračuna,
– odluku o izboru i razrješenju predsjednika i potpredsjednika Vijeća
– odluku o raspisivanju referenduma o razrješenju Općinskog načelnika i njegovog zamjenika
– odluku o raspisivanju referenduma o pitanjima iz samoupravnog djelokruga utvrđenih statutom Općine.

5. Glasovanje
Članak 63.
Glasovanje na sjednici u pravilu se obavlja javno. Općinsko vijeće može odlučiti da se o nekom pitanju glasuje tajno. Javno glasovanje provodi se dizanjem ruku. Glasovanje dizanjem ruku provodi se na način da predsjednik Općinskog vijeća prvo poziva vijećnike da se izjasne tko je “za” prijedlog, zatim, tko je “protiv” prijedloga, odnosno da li se tko uzdržao od glasovanja. Glasovi vijećnika koji su bili nazočni u vijećnici, a nisu glasovali «za» niti «protiv» prijedloga i nisu se izjasnili da se uzdržavaju od glasovanja, smatraju se uzdržanim glasovima.
Članak 64.
Predsjednik Općinskog vijeća objavljuje rezultat glasovanja. Na zahtjev vijećnika koji zatraži provjeru glasovanja, predsjednik Općinskog vijeća nalaže brojanje i ponovno objavljuje rezultat glasovanja.
Članak 65.
Tajno glasovanje provodi se glasačkim listićima. Glasački listići su iste veličine, boje, oblika i ovjereni su pečatom Općinskog vijeća. Na glasačkom listiću prezimena kandidata navedena su po redoslijedu kako su predloženi, a glasuje se na način da se zaokruži redni broj ispred prezimena kandidata. Ukoliko se glasuje o pojedinom prijedlogu ili predmetu pitanje mora biti postavljeno jasno i precizno, a glasuje se “za”, “protiv” i “uzdržan”. Glasačke listiće priprema službenik Jedinstvenog upravnog odjela. Predsjednik Općinskog vijeća može odrediti i određeni broj vijećnika koji će mu pomagati kod tajnog glasovanja.
Članak 66.
Nevažeći je nepopunjen listić, listić na kojem su dopisana nova imena, odnosno glasački listić koji je tako popunjen da se ne može sa sigurnošću utvrditi za koga ili što je vijećnik glasovao, kao i listić na kojem je zaokružen veći broj kandidata od broja koji se bira.
Članak 67.
Nakon što su svi nazočni vijećnici predali glasačke listiće i nakon što je predsjednik Općinskog vijeća objavio da je glasovanje završeno, prelazi se na utvrđivanje rezultata glasovanja. Rezultat glasovanja se utvrđuje na osnovi predanih glasačkih listića. Rezultat glasovanja utvrđuje predsjednik Općinskog vijeća u prisutnosti službenika i vijećnika koji su mu pomagali kod samog glasovanja. Predsjednik Općinskog vijeća objavljuje rezultate glasovanja na istoj sjednici na kojoj je provedeno tajno glasovanje.

XII. IZBORI I IMENOVANJA

Članak 68.
Predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća bira i razrješava Općinsko vijeće na način i u postupku propisanim Statutom Općine i ovim Poslovnikom.
Članak 69.
Na prijedlog Odbora za izbor i imenovanja ili najmanje 1/3 vijećnika može se pokrenuti postupak razrješenja predsjednika i potpredsjednika Općinskog vijeća. Prijedlog se dostavlja predsjedniku Općinskog vijeća u pisanom obliku i mora sadržavati obrazloženje prijedloga. Predsjednik, odnosno potpredsjednik Općinskog vijeća imaju pravo očitovati se o prijedlogu najkasnije u osam (8) dana od dostave prijedloga. Predsjednik Općinskog vijeća dužan je prijedlog uvrstiti u dnevni red sjednice Općinskog vijeća koja se mora održati najkasnije u roku od 30 dana od kada je prijedlog zaprimljen.
Članak 70.
Predsjednik i potpredsjednik Općinskog vijeća mogu dati ostavku. Dužnost im prestaje danom izbora novog predsjednika odnosno potpredsjednika Općinskog vijeća.
Članak 71.
Ako Općinsko vijeće razriješi predsjednika Općinskog vijeća, a na istoj sjednici ne izabere novog, potpredsjednik Općinskog vijeća ima sva prava i dužnosti predsjednika dok se ne izabere novi predsjednik. Općinsko vijeće dužno je u roku od 90 dana od donošenja odluke o razrješenju predsjednika izabrati novog predsjednika.

XIII. ZAPISNICI

Članak 72.
O radu sjednice vodi se zapisnik. Zapisnik sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima iznijetim na sjednici, o sudjelovanju u raspravi te o donesenim odlukama. U zapisnik se unosi i rezultat glasovanja o pojedinom predmetu.
Članak 73.
Svaki vijećnik ima pravo na početku sjednice, prije prelaska na dnevni red, iznijeti primjedbe na zapisnik prethodne sjednice. O osnovanosti primjedbe na zapisnik odlučuje se na sjednici bez rasprave. Ako se primjedba prihvati, izvršit će se u zapisniku odgovarajuća izmjena. Zapisnik na koji nisu iznesene primjedbe, odnosno zapisnik u kojem su suglasno s prihvaćenim primjedbama izvršene izmjene, smatra se usvojenim. Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Općinskog vijeća i službenik koji vodi zapisnik. Izvornike zapisnika sjednice Vijeća čuva Jedinstveni upravni odjel.
Članak 74.
Sjednice Općinskog vijeća mogu se tonski snimati ako za to postoje tehnički uvjeti, a prijepis tonske snimke sjednice čuva Jedinstveni upravni odjel. Jedinstveni upravni odjel je dužan omogućiti vijećniku, na njegov zahtjev, da sasluša tonski snimak sjednice.

XIV. JAVNOST RADA

Članak 75.
Sjednice Općinskog vijeća su javne. Predstavnici udruga građana, građani i predstavnici medija mogu pratiti rad Općinskog vijeća, ali ne smiju remetiti red i tijek sjednice (primjerice, glasno razgovarati, upotrebljavati mobitel i dr.). Ukoliko je broj osoba koje prate rad Općinskog vijeća veći od broja raspoloživih mjesta, predsjednik Općinskog vijeća određuje broj osoba koje mogu pratiti rad Općinskog vijeća.
Članak 76.
O radu Općinskog vijeća javnost se obavještava putem sredstava javnog priopćavanja, oglasne ploče i objavom na web stranicama Općine.
Članak 77.
Od dostupnosti javnosti izuzimaju se oni podaci, koji su u skladu s posebnim propisima klasificirani određenim stupnjem tajnosti.
Članak 78.
Radi što potpunijeg i točnijeg obavješćivanja javnosti o rezultatima rada Općinskog vijeća i radnih tijela može se dati službeno priopćenje za tisak i za druga sredstva priopćavanja, o čemu odlučuje predsjednik Općinskog vijeća.

XV. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 79.
Stupanjem na snagu ovog Poslovnika prestaje važiti Poslovnik Općinskog vijeća Općine Žumberak („Glasnik Zagrebačke županije“, broj 05/06).
Članak 80.
Ovaj Poslovnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Glasniku Zagrebačke županije”.

KLASA: 012-04/09-01-02
URBROJ: 238/34-09-01-02
Žumberak, 24. studenog 2009.

PREDSJEDNIK
OPĆINSKOG VIJEĆA
OPĆINE ŽUMBERAK

Ivica Berdik