Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Žumberak

OBJAVLJENO U SLUŽBENOM GLASNIKU ZAGREBAČKE ŽUPANIJE br. 28/15 od 30. rujna 2015. godine

Na temelju članaka 100., 101. i 102. stavka 2. Zakona o prostornom uređenju i gradnji (»Narodne novine«, br. 76/07., 38/09., 55/11., 90/11., 50/12., 55/12. i 80/13.), a u vezi s člankom 188. stavkom 1. Zakona o prostornom uređenju (»Narodne novine«, br. 153/13.) i na temelju članka 34. Statuta Općine Žumberak (“Glasnik Zagrebačke Županije”, broj 29/09), a po prethodno pribavljenom mišljenju Zavoda za prostorno uređenje Zagrebačke županije (Klasa: 350-02/15-03/11; Urbroj238/1-126-15-3 , od dana 07.09.2015. godine), Općinsko vijeće Općine Žumberak na sjednici, održanoj 17. rujna 2015. godine, donijelo je

ODLUKU O DONOŠENJU

3. IZMJENA I DOPUNA PROSTORNOG

PLANA UREĐENJA OPĆINE ŽUMBERAK

I. OPĆE ODREDBE

Članak 1.

Ovom Odlukom donose se 3. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Žumberak (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 11/00, 09/03, 17/03 i 23/07).

Članak 2.

3. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Žumberak izradila je tvrtka Urbing d.o.o., za poslove prostornog uređenja i zaštite okoliša iz Zagreba.

Članak 3.

Izmjene i dopune Plana iz članka 1. ove Odluke sastoji se od Elaborata koji sadrži tekstualne i grafičke dijelove te obvezne priloge kako slijedi:

KNJIGA 1/3

Tekstualni dio

1.Uvod

2.Obilježja Općine Žumberak

3.Zamisao prostornoga uređenja Općine Žumberak

4.Odredbe za provođenje

KNJIGA 2/3

Grafički dio

0. Izvod iz Prostornog plana Zagrebačke županije……………………. 1: 100000

1. Korištenje i namjena prostora ……………………………………………. 1 : 25000

2.1. Prometna mreža……………………………………………………………. 1 : 25000

2.2. Elektroenergetska i telekomunikacijska mreža ………………….. 1 : 25000

2.3. Vodovod i odvodnja……………………………………………………….. 1: 25000

3.1.a Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora- 1.a………………. 1 : 25000

3.1.b Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora- 1.b………………. 1 : 25000

3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora- 2………………….. 1 : 25000

4. Građevinska područja (4.1- 4.29)………………………………………… 1 : 5000

KNJIGA 3/3

Obvezni prilozi

1. Obrazloženje Plana

2. Stručne podloge na kojima se temelje prostorno- planska rješenja

3. Popis propisa i dokumenata koje je bilo potrebno poštivati u izradi Plana

4. Zaprimljeni zahtjevi za izmjenama

5. Dokumentacija sa javne rasprave

6. Suglasnosti i mišljenja nadležnih tijela na Nacrt konačnog prijedloga Plana

7. Sažetak Plana za javnost

8. Evidencija postupka izrade Plana

9. Dokumentacija postupka izrade Plana

10. Suglasnosti, mišljenja nadležnih tijela na Konačni prijedlog Plana

11. Dokumentacija o ovlaštenju stručnog izrađivača Plana za izradu prostornih planova

II. ODREDBE ZA PROVOĐENJE

Članak 4.

1. Pojmovnik

01. Uređivanje prostora kao što je izgradnje građevina, uređivanje zemljišta te obavljanje drugih djelatnosti iznad, na ili ispod površine terena na području obuhvata Plana može se obavljati isključivo u suglasju s ovim Planom.

02. Pojedini pojmovi u smislu ovoga Plana imaju sljedeće značenje:

– građevinsko područje je područje određeno prostornim planom na kojemu je izgrađeno naselje i područje planirano za uređenje, razvoj i proširenje naselja, a sastoji se od građevinskog područja naselja, izdvojenog dijela građevinskog područja naselja i izdvojenog građevinskog područja izvan naselja

– izdvojeno građevinsko područje izvan naselja je područje određeno prostornim planom

kao prostorna cjelina izvan građevinskog područja naselja planirana za sve namjene, osim za stambenu,

– izdvojeni dio građevinskog područja naselja je odvojeni dio postojećega građevinskog

područja istog naselja nastao djelovanjem tradicijskih, prostornih i funkcionalnih utjecaja,

određen prostornim planom,

– izgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom koje je

izgrađeno,

– neizgrađeni dio građevinskog područja je područje određeno prostornim planom planirano

za daljnji razvoj,

– neuređeni dio građevinskog područja je neizgrađeni dio građevinskog područja određen

prostornim planom na kojemu nije izgrađena planirana osnovna infrastruktura,

– stambenim građevinama smatraju se obiteljske kuće, stambeno- poslovne građevine te građevine za povremeno stanovanje (vikendice)

– potkrovljem (Pk) se smatra razina ispod krovne konstrukcije, a iznad stropne konstrukcije posljednje etaže sa najvećom visinom nadozida 1,25 m, mjereno od podne konstrukcije do gornje kote nadozida te etaže,

– podrumskom etažom (Po) se smatra razina koja je ukopana u teren kod koje kota gornjeg ruba pripadajuće stropne konstrukcije nije viša od 0,90 m od kote konačno uređenog terena,

– visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena uz pročelje građevne

na njegovom najnižem dijelu do gornjeg ruba stropne konstrukcije zadnjega kata, odnosno vrha nadozida potkrovlja, čija visina ne može biti viša od 1,2 m,

– ukupna visina građevine mjeri se od konačno zaravnanog i uređenog terena na njegovom

najnižem dijelu uz pročelje građevine do najviše točke krova (sljemena),

– komunalna infrastruktura su građevine i uređaji infrastrukture lokalne razine, koja se priprema i gradi na temelju posebnog propisa,

– krajobraz je određeno područje, viđeno ljudskim okom, čija je narav rezultat međusobnog djelovanja prirodnih i/ili ljudskih čimbenika,

– krajobrazne vrijednosti su svojstvenosti prirodnoga, kultiviranog ili kulturnog krajobraza, koje određuju njegovu prirodnu, kulturnopovijesnu i estetsku osobnost,

– lokacijski uvjeti su kvantitativni i kvalitativni uvjeti i mjere za provedbu zahvata u prostoru

utvrđeni lokacijskom dozvolom ili rješenjem o uvjetima građenja na temelju dokumenta prostornog uređenja, i posebnih propisa,

– namjena prostora/površina je planirani sustav korištenja prostora, odnosno uporabe građevina, površina i zemljišta određena odgovarajućim dokumentom prostornog uređenja,

– površina javne namjene je svaka površina čije je korištenje namijenjeno svima i pod jednakim uvjetima (javne ceste, ulice, trgovi, tržnice, igrališta, parkirališta, groblja, parkovne i zelene površine u naselju, rekreacijske površine i sl.),

– prometna površina je površina javne namjene, nerazvrstana cesta, površina u vlasništvu vlasnika građevne čestice ili površina na kojoj je osnovano pravo služnosti prolaza u svrhu pristupa do građevne čestice,

– uređeno građevinsko zemljište je dio građevinskog područja koje je opremljeno za građenje uskladu s prostornim planom,

– uređenje građevinskog zemljišta je skup odluka, mjera i postupaka na temelju kojih se provodi opremanje građevinskog zemljišta,

– zahvat u prostoru je privremeno ili trajno djelovanje ljudi u prostoru kojim se određuje ili mijenja stanje u prostoru,

– zaštita prostora je skup odluka, mjera i uvjeta kojima se osigurava prepoznatljiv red i kultura u prostoru te kvalitetno uređenje zemljišta,

– građenje je izvedba građevinskih i drugih radova (pripremni, zemljani, konstrukterski, instalaterski, završni, te ugradnja građevnih proizvoda, postrojenja ili opreme) kojima se gradi nova građevina, rekonstruira, uklanja i održava postojeća građevina,

– rekonstrukcija građevine je izvedba građevinskih i drugih radova kojima se utječe na

ispunjavanje bitnih zahtjeva za postojeću građevinu i/ili kojima se mijenja usklađenost

postojeće građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena (dograđivanje,

nadograđivanje, uklanjanje vanjskog dijela građevine, izvođenje radova radi promjene

namjene građevine ili tehnološkog procesa i sl.),

– održavanje građevine je izvedba građevinskih i drugih radova radi očuvanja bitnih zahtjeva za građevinu tijekom njezinog trajanja, kojima se ne mijenja usklađenost građevine s lokacijskim uvjetima u skladu s kojima je izgrađena,

– građevina je građenjem nastao i s tlom povezan sklop, svrhovito izveden od građevnih proizvoda sa zajedničkim instalacijama i opremom, ili sklop s ugrađenim postrojenjem, odnosno opremom kao tehničko – tehnološka cjelina ili samostalna postrojenja povezana s tlom, te s tlom povezan sklop koji nije nastao građenjem, ako se njime mijenja način korištenja prostora,

– građevina s utjecajem na okoliš je svaka građevina za koju je prema propisima o zaštiti okoliša obvezna procjena utjecaja na okoliš,

– građevinska (bruto) površina zgrade je zbroj površina mjerenih u razini podova svih dijelova zgrade (Po, S, Pr, K, Pk) uključivo površine lođe, vanjskih stubišta, balkone i terase, određenih prema vanjskim mjerama obodnih zidova u koje se uračunavaju obloge, obzide, parapete i ograde,

– postojeća građevina je građevina izgrađena na temelju građevinske dozvole ili drugog odgovarajućeg akta i svaka druga građevina koja je prema ovom Zakonu s njom izjednačena,

– zgrada je zatvorena i/ili natkrivena građevina namijenjena boravku ljudi, odnosno smještaju životinja, biljaka i stvari. Zgradom se ne smatra pojedinačna građevina unutar sustava infrastrukturne građevine (trafostanice, pothodnici, mostovi i sl. građevine),

– zgrada čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m² i zgrada za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m² su zgrade u čiju se građevinsku (bruto) površinu uračunavaju i površine svih drugih građevina ako se grade ili su izgrađene na istoj građevinskoj čestici.

1.a Građevine od važnosti za Državu i Županiju

01. Građevine od važnosti za Državu određene su prema značaju zahvata u prostoru (veličina, obuhvat, zaštita prostora), a sukladno posebnom propisu. To su sljedeće građevine.

1. Prometne građevine

a) Cestovne građevine (s pripadajućim objektima i uređajima)

– Granični cestovni prijelaz za pogranični promet: Blaževa Gora

b) Telekomunikacijske građevine: TV pretvarači; elektronička komunikacijska infrastruktura i povezana oprema

02. Građevine od važnosti za županiju

1. Prometne građevine

1) Cestovne građevine (s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama)

a) županijske ceste

– postojeće ceste (sadašnje državne i županijske te lokalne ceste za koje je predložena prekategorizacija u županijske).

– planirane županijske ceste: cesta Hartje- Sopote- Sošice, cesta Pećno- Višći Vrh- Gornja Vas, cesta Sošice- Sveta Gera

2) Poštanske i telekomunikacijske građevine (s pripadajućim objektima, uređajima i instalacijama)

a) Telekomunikacijske građevine

– telekomunikacijska građevina: radio relejna postaja Željezno

b) Poštanske građevine: poštanski uredi koji pripadaju središnjoj pošti Zagreb.

2. Energetske građevine

a) Elektroenergetske građevine

– transformatorska postrojenja: TS 110/x kV (x=10, 20, 30 i/ili 35 kV)

3. Vodne građevine

a) Zaštitne i regulacijske građevine

– retencije i akumulacije veće od 25 ha: retencija Jurkovo selo (R30), akumulacija Jaševnica (APN29)

2. Uvjeti za uređenje prostora u građevnim područjima naselja

Građevno područje je područje koje je ovim Planom predviđeno za razvoj Općine Žumberak kroz stambenu izgradnju, te planirani povećani broj javnih, gospodarskih i središnjih sadržaja. Granice građevinskog područja utvrđuju se u pravilu granicama katastarskih čestica na kopiji katastarskog plana.
Na građevinskom području se ne smiju graditi građevine koje bi svojim postojanjem i upotrebom neposredno ili potencijalno ugrožavale život, zdravlje i rad ljudi u naselju ili vrijednost okoliša, niti se smije zemljište uređivati ili koristiti na način koji bi izazvao takve posljedice.

03. Unutar područja za koja je ovim Planom ili posebnim propisom određena obveza izrade detaljnijeg prostornog plana, moguće je graditi u skladu s odredbama ovog Plana na građevinskim parcelama koje imaju neposredan pristup s javne prometne površine.

– Plan propisuje izradu Urbanističkog plana uređenja za lokalno središte- Kostanjevac.

3. Namjena prostora

Područje Plana namijenjeno je većim dijelom pojedinačnoj obiteljskoj stambenoj izgradnji, ali i razvoju postojećih i planiranih javnih, gospodarsko- poslovnih, gospodarsko- proizvodnih, ugostiteljsko- turističkih, sportsko- rekreacijskih i drugih sadržaja.
U postojećim i planiranim pojedinačnim stambenim zgradama unutar granica obuhvata Plana, mogu se otvarati poslovni prostori, primjerice: trgovine (prehrambeni proizvodi, mješovita roba, tekstil, odjeća, obuća, kožna galanterija, proizvodi od plastike, pletena roba, tehnička roba, namještaj, cvijeće, suveniri, rezervni dijelovi za sve vrste vozila, poljodjelske potrepštine i sl.); ugostiteljstvo (buffet, snack-bar, kavana, slastičarnica, pizzerija, restoran i sl.); zanatstvo (krojač, cipelar, staklar, fotograf i sl.); usluge (RTV servis, servis kućanskih uređaja, kemijska čistionica, fotokopiraonica, zdravstvene i intelektualne usluge i sl.); ostalo (odvjetništvo, prijepisni ured, odjeljenja dječjih ustanova, predstavništva domaćih i stranih poduzeća i sl.), kao i sve ostale djelatnosti koje su odobrene zakonom.

– U građevnom području naselja, naročito središnjeg općinskog naselja mogu se graditi i građevine namijenjene društvenim i javnim sadržajima:

a) upravnim,

b) socijalnim,

c) zdravstvenim,

d) obrazovnim (predškolske i školske ustanove),

e) kulturnim,

f) vjerskim i drugim.

– Unutar radnih i komunalno- servisnih područja mogu se, osim proizvodnih i skladišnih zgrada, odvijati djelatnosti kao što su: auto-praonica, auto-električarska radionica, auto-limarska radionica, auto-lakirerska radionica, stolarska radionica i sl.

– U prizemljima i poluukopanim podrumima zgrada za pojedinačno obiteljsko stanovanje mogu se izvesti i garaže za osobne automobile.

03. U skladu s lokalnim uvjetima mogu se graditi i manje gospodarske i poslovne zgrade i unutar građevnih područja pojedinih naselja i to na parcelama namijenjenim obiteljskom stanovanju, kao pomoćne zgrade ako takve zgrade čine stambenu i gospodarsku cjelinu sa stambenom zgradom Za tihe i čiste djelatnosti može se namijeniti i dio stambene zgrade (stambeno-poslovna, stambeno-proizvodna zgrada).

4. Pravila uređivanja prostora

01. Nakon izgradnje prizemnog dijela zgrade potrebno je obaviti geodetsko snimanje građevine na građevnoj parceli te je urisati u katastarsku kartu zajedno s novoustrojenom građevnom parcelom prema uvjetima iz lokacijske dozvole.

02. U slučaju da se otkrije da preko planirane građevne parcele prolaze neki nadzemni ili podzemni infrastrukturni vodovi (koji nisu bili nigdje zabilježeni), potrebito ih je preseliti uz obvezatno geodetsko snimanje tako preložene trase i njeno urisavanje u katastarske karte.

03. Izgradnja planiranih i obnova postojećih građevina obavit će se u suglasju s prostorno-tehničkim uvjetima uređenja prostora utvrđenim ovim provedbenim odredbama i lokacijskom dozvolom.

– S obzirom da Općina Žumberak cijelom svojoj površinom unutar Parka prirode Žumberak- Samoborsko gorje te unutar kulturnog krajolika za planirane građevine, prije izdavanja lokacijske dozvole potrebito je zatražiti stručno mišljenje i uvjete od nadležnih državnih institucija za zaštitu kulturne baštine te zaštitu prirode i okoliša.

Kod obnova (rekonstrukcija) svih građevina obvezatno se moraju zatražiti posebni uvjeti nadležnih državnih institucija za zaštitu kulturne baštine te zaštite prirode i okoliša.

04. Izgradnja i uređenje planiranih i postojećih prometnica radit će se u suglasju s pravilima sigurnosti u prometu i pravilima tehničke struke, s osobitim štovanjem krajolika, a što sve treba ugraditi u lokacijsku dozvolu.

5. Uvjeti za izgradnju i obnovu građevina

01 Najmanja dubina građevinske parcele preporučuje se da bude u odnosu stranica 1 : 2 kod novoformiranih parcela.

– Najmanja širina građevne parcele na dijelu gdje se namjerava izgraditi slobodnostojeća zgrada smije biti 16,00 metara, odnosno 13,00 metara za izgradnju dvojne građevine.

– Najmanja udaljenost bočnoga pročelja zgrade od bočne međe građevne parcele smije biti 3,00 metra u slučaju da se na tom bočnom zidu izvodi otvor. Ako je to pročelje okrenuto prema jugu zbog osunčanja preporučuje se udaljenost od najmanje 5,00 metara. Građevina se smije izgraditi i na udaljenosti manjoj od tri metra, ali nikako ne bliže od 1,00 metar. Tada na tom zidu ne smije biti nikakav otvor. (dodatne naputke vidjeti u stavku 5. ovoga članka).

– U slučaju da se zgrada gradi na međi, tada se ona smatra poluugrađenom i obvezatno se mora izgraditi i zgrada na susjednoj parceli na istoj međi. U slučaju izgradnje dvojne zgrade širina pojedine građevne parcele smije biti najmanje 13,00 metara. Postojeće građevine na međi mogu se obnavljati unutar postojećih tlorisnih i visinskih veličina u smislu poboljšanja životnih uvjeta (uređenje sanitarnog čvora i sl.).

Najmanja udaljenost građevne linije od regulacijske linije je 5,00 metara. Regulacijska linija je linija po kojoj se postavlja ograda prema ulici. Kod novoplaniranih zgrada u čijem se prizemlju, osim stambenoga dijela, predviđa i uređenje poslovne, trgovačke ili ugostiteljske djelatnosti, građevna linija treba biti na udaljenosti od 10,00 metara od regulacijske linije. To je potrebito iz razloga da se ispred zgrade može urediti parkiralište za osobne automobile stranaka i zaposlenih te pješačka površina kao ulazni prostor u zgradu.

03. Ukupna izgrađenost građevne čestice, na kojoj je građevina javne i društvene namjene može biti najviše 40%. Najmanje 20% građevne čestice namijenjene izgradnji građevina javne i društvene namjene mora biti pejzažno uređeno.

– Najveća izgrađenost građevne parcele za obiteljsku stambenu izgradnju može biti 30% površine građevne parcele. Najmanjom izgrađenošću se smatra površina od 80 m² (55 m² za stambeni dio zgrade, te 25 m² za gospodarsku namjenu). Kod već dijelom izgrađenih postojećih građevnih parcela pod najmanjom izgrađenošću se podrazumijeva postojeća izgrađenost. Može se iznimno dozvoliti i veći postotak izgrađenosti, ali na osnovi opravdanih razloga, pod uvjetom da se ne naruši slika krajobraza.

– Kod građevnih parcela za gospodarske, obrtničke, industrijske i slične proizvodne zgrade dozvoljava se najveća izgrađenost do 30 % od površine građevne parcele, ali tada površina za izgradnju ne smije biti takva da omogući kompaktnu izgradnju i preveliku zgradu.

04. Na jednoj građevnoj parceli smije se izgraditi samo jedna zgrada za obiteljsko stanovanje s pratećim pomoćnim (gospodarskim) građevinama. Unutar stambene zgrade može se urediti i više stambenih jedinica (stanova). Ako je stambena zgrada izvedena tako da su stambene jedinice odvojene po vertikali, tada se stambena zgrada smatra dvojnom i postojeća građevna parcela se mora preparcelirati na dvije parcele. Preparcelacija se radi duž zajedničkoga vertikalnoga zida, a veličine parcele moraju zadovoljavati uvjete iz ovoga Plana.

05. Zgrade na parceli se ne smiju graditi bliže od 3,00 metra od međe sa susjednom građevnom parcelom iz razloga što se za tu najmanju udaljenost dozvoljava izvedba bilo kakvih otvora na bočnom zidu zgrade.

– Može se iznimno dozvoliti gradnja na udaljenosti najmanje od 1,00 metar od susjedne međe, ali tada na bočnom zidu zgrade ne smiju biti izvedeni nikakvi otvori. Pod otvorom se ne podrazumijevaju fiksna ostakljenja neprozirnim staklom ili staklenom opekom, fiksna ostakljenja običnim staklom do veličine 60×60 cm te ventilacijski otvori veličine do 20×20 cm.

– U slučaju da se cijela zgrada, ili neki njen manji dio, grade na međi sa susjednom građevnom parcelom, bočni zid mora biti izveden kao vatrootporan i bez ikakvih otvora. Sljeme krova mora tada obvezatno biti okomito na među i s krovnim vijencem od najviše 60 cm.

06. Najveća visina građevine se utvrđuje sa P+1, odnosno P+Pk što odgovara visini krovnoga vijenca od najviše 6,90 metara. U slučaju da se zgrada gradi na kosom terenu tada se ova visina mjeri na strani zgrade koja je najviše izvan terena.

– Visine postojećih zgrada mogu se povećati, ali uz uvjet da postojeći temelji to dozvoljavaju. Visina krovnoga vijenca tako obnovljene zgrade ne smije biti veća od 6,90 metara.

– Najveća visina krovnoga vijenca može biti sljedeća: 3,90 metara kod prizemnih zgrada; 6,90 metara kod katnih zgrada; 5,80 metara kod visokoprizemnih zgrada s potkrovljem; 5,15 metara kod prizemnih zgrada s potkrovljem.

– Odstupanja od navedenih najvećih visina su moguća samo u slučajevima stambeno- poslovnih zgrada, poslovnih zgrada i zgrada javne i društvene namjene zbog potrebe većih visina. Ali i tada najveća visina pojedine stambeno- poslovne, poslovne zgrade i zgrade javne i društvene namjene ne smije prijeći katnost od P+1+Pk.

07. Kota završnoga poda prizemlja kod ulaza u zgradu smije biti najmanje 10 cm iznad kote uređenoga terena, a najviše 90 cm. Ako je kota poda veća od 90 cm iznad kote uređenoga terena, tada se ta razina utvrđuje kao visoko prizemlje, a najveća visina zgrade može biti visoko prizemlje s potkrovljem (VP+Pk).

08. Pristup potkrovlju se mora predvidjeti isključivo unutar zgrade. Osvjetljenje prostorija u potkrovlju se izvodi prozorima u zabatnom zidu zgrade ili u krovnoj ravnini. Potkrovlje je moguće kod prizemnih i visokoprizemnih zgrada, ali ne kod jednokatnih.

– Osvjetljenje prostorija u potkrovlju se izvodi prozorima u zabatnom zidu zgrade, krovnim prozorima u krovnoj ravnini i sa krovnim kućicama. Krovne kućice (“kapići”) mogu se izvesti samo unutar svijetle širine razmaka krovnih rogova.

09. Zgrade moraju biti izgrađene od čvrstoga građevnoga materijala. Obvezatno je koristiti materijale autohtonoga graditeljstva, a arhitektonsko oblikovanje zgrada valja prilagoditi žumberačkom krajobrazu i tradicijskoj slici žumberačkih naselja.

– Gospodarske zgrade mogu biti drvene, ali ako se grade na međi prema susjednoj građevnoj parceli, tada se zid na međi mora izvesti kao vatrootporni.

10. Na legalno izgrađenim građevinama čija namjena nije u skladu s Planom određenom namjenom, mogu se izvoditi zahvati s ciljem poboljšanja životnih uvjeta uz povećanje bruto razvijene površine do 15 m².

– Na postojećim zgradama mogu se raditi nadogradnje, dogradnje i obnove, ali samo u skladu s prethodno opisanim provedbenim odredbama. lzuzetak su građevine unutar područja zaštite, kao i postojeće stare drvene zgrade (vrijedna tradicijska arhitektura) na kojim se ne smiju poduzimati graditeljski zahvati bez stručnoga mišljenja i posebnih uvjeta nadležnih državnih institucija za zaštitu kulturne i prirodne baštine.

– Na postojećim zgradama u pojasu planiranih prometnica ne dozvoljavaju se dogradnje i veće obnove. Mogući su samo graditeljski zahvati s ciljem poboljšanja uvjeta življenja i boravka u njima ili otvaranja lokala, ali pod uvjetom da nisu nužni veći graditeljski zahvati.

11. Krovišta zgrada mogu biti dvostrešna ili višestrešna, iznimno jednostrešna, preporučenog nagiba oko 45°. Ako je sljeme krova okomito na regulacijsku liniju i ako je udaljenost postojeće zgrade prema susjednoj parceli manja ili jednaka 1,0 m, na krovnoj plohi prema susjednoj građevnoj parceli treba postaviti snjegobrane. Ako je građevina na međi sa susjednom česticom, tada je sljeme krova paralelno sa regulacijskom linijom.

– Pokrov treba biti crijep crvene boje (nikako ne valoviti salonit i slični netradicijski pokrovi). Ako se izvodi krovni vijenac onda je on armirano-betonski ili drveni sa istakom 60 cm od ravnine fasadnoga zida. Krovni prepust na zabatu može biti najviše 80 cm.

12. Širina prednjega dijela građevne parcele, preko kojega se ostvaruje kolni pristup na građevnu parcelu s javne prometne površine, mora biti najmanje širine 3,0 m.

– U slučaju da se unutar zgrade predviđa, ili se već nalazi, neki poslovno- trgovačko- ugostiteljski sadržaj treba obvezatno osigurati prostor za zaustavljanje dostavnoga vozila na samoj građevnoj parceli. Ako to nije moguće onda parkiralište treba izvesti u drvoredu unutar prometnoga pojasa ulice.

– U slučaju da se na nekoj građevnoj parceli planira urediti ugostiteljski sadržaj (restoran, caffe, pizzeria i sl.), obvezatno je u prednjem dijelu parcele urediti parkiralište za osobna vozila posjetitelja i to u odnosu 1 parkirališno mjesto na svakih neto 30 m² poslovnog prostora.

– Ako to nije moguće, tada se parkiralište može izvesti na susjednoj parceli ili na nasuprotnoj parceli s druge strane javne prometnice. U slučaju da se radi o susjednoj parceli, mora se osigurati izravna pješačka veza parkirališta i građevne parcele na kojoj se nalazi ugostiteljski sadržaj. Parkiralište se nikako ne smije predvidjeti duž postojeće prometnice na način da se time sužava kolnik.

– Kod projektiranja škola, ili dječjih vrtića treba osigurati na samoj građevnoj parceli po jedno parkirališno mjesto po razrednoj jedinici, odnosno dječjoj grupi, u smjeni.

13. Garaža se smije izgraditi unutar prizemlja ili poluukopanoga podruma stambeno- poslovne, stambene ili pomoćne zgrade, te kao slobodnostojeća građevina. Prostor ispred garaže se u načelu koristi za vanjsko parkiranje vozila na građevnoj parceli. Iznad garaže može se izvesti prohodna terasa u funkciji stambenoga prostora, ako ona nije vidIjiva s ulice. Krovište garaže valja uskladiti s arhitektonskim oblikovanjem stambene zgrade i ostalih zgrada na parceli.

14. Okućnica (građevna parcela) trebala bi se ograditi na tradicijski način. Ograda može biti drvena, ali i žičana. Ako je ograda žičana tada se s unutarnje strane treba zasaditi živica. Najveća visina ograde može biti 1,40 metara. Ograda se izvodi obvezatno s unutarnje strane međe, odnosno s unutarnje strane regulacijske linije.

15. lzgradnja zgrada na građevnim parcelama, koje se jednim svojim rubom naslanjaju na prirodne vodotokove, izvodit će se u skladu s posebnim vodogospodarstvenim uvjetima. Građevina na takvim građevnim parcelama mora se graditi na najmanjoj udaljenosti od 15,00 metara ili na udaljenosti koja će omogućavati uređenje korita vodotoka i izvedbu inundacije potrebite za najveći protok vode, odnosno na udaljenosti koja će omogućiti pravilan pristup vodotoku.

– Zabranjuje se podizanje ograda i potpornih zidova, odnosno izvođenje drugih radova koji bi mogli smanjiti propusnu moć korita vodotoka ili ga ugroziti na neki drugi način.

16. Na građevnim parcelama je potrebito urediti prostor za kratkotrajno (dnevno) odlaganje kućnog otpada. Preporučljivo je da to bude u neposrednoj blizini javne prometnice ili uz kolni pristup s nje. Prostor za odlaganje kućnoga otpada treba biti lako pristupačan s javne prometnice i treba biti zaklonjen od izravnoga pogleda s ulice.

17. Građevine na građevnim parcelama se priključuju na niskonaponsku mrežu zračnim vodom, odnosno na način kako to propisuje javno poduzeće “Hrvatska elektroprivreda”.

18. Dok se ne izvede kanalizacijska mreža na određenom području Plana, korisnik zgrade na građevnoj parceli je dužan izgraditi višedjelnu nepropusnu septičku jamu koja će biti lako kolno pristupačna za povremena pražnjenja i raskuživanje. Prilikom određivanja mjesta za septičku jamu obvezatno se mora voditi računa o eventualnim bunarima na toj ili susjednim građevnim ili ostalim parcelama.

19. Dok se ne izvede vodovodna mreža na određenom području Plana, korisnik zgrade je dužan riješiti opskrbu pitkom vodom (iz bunara na parceli, ili iz najbližeg pojedinačnog ili skupnog bunara, ili iz valjano korištenoga zajedničkoga izvora pitke vode). U neposrednoj blizini izvorišta pitke vode (ne manjoj od 20 m) ne smije se izgraditi septička jama ili gnojište.

– U slučaju da na građevnoj parceli nije pronađena žila pitke vode, moguća je izgradnja cisterne za sakupljanje kišnice, koja bi se koristila kao pitka voda. Način pokrova i filtriranja kišnice se treba tada provesti u skladu sa sanitarnim uvjetima.

– Udaljenost gnojišta i gnojišnih jama od stambenih i ostalih zgrada na predmetnoj ili susjednoj parceli ne smije biti manja od 15,00 m.

20. Građevine na građevnim parcelama se priključuju na telekomunikacijsku mrežu, kao i na plinoopskrbnu mrežu u skladu s tehničkom dokumentacijom, koja se mora izraditi za svaki pojedini potez građevnih parcela.

21. U slučaju da se na nekoj građevnoj parceli, bez obzira na zonu zaštite, pronađu arheološki nalazi ili tragovi koji na njih upućuju, ili neka stara drvena ili zidana građevina, a žele se izvesti graditeljski zahvati bilo koje vrste (obnova, dogradnja, prigradnja i sl.) nužno je osim ostalih uvjeta zatražiti i posebne uvjete uređenja od nadležnih državnih institucija za zaštitu kulturne i prirodne baštine. Ti uvjeti postaju sastavni dio lokacijske dozvole za traženi graditeljski zahvat.

22. Za legalno izgrađene građevine na formiranim građevinskim parcelama, kod dogradnje, rekonstrukcije, promjene namjene, izgradnje pomoćnih građevina i sličnih zahvata na parceli, tijelo nadležno za izdavanje odobrenja za takve zahvate, može prema vlastitoj procjeni odobriti odstupanje od odredaba ovog članka.

01. Pomoćnim građevinama u smislu ovoga Plana koje se mogu graditi uz stambenu građevinu na parceli smatraju se:

– garaže, drvarnice, spremišta i sl.

– gospodarske građevine bez izvora zagađenja (šupe, sjenici, spremišta poljodjelskih proizvoda);

– gospodarske građevine s izvorima zagađenja (staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl.);

– manje poslovne građevine s namjenama navedenim u članku 5. stavak 02.

02. Gospodarske građevine s izvorima zagađenja mogu se graditi samo za uobičajen uzgoj tovne stoke i peradi i to:

– odraslih goveda, tovnih teladi i junadi do 10 komada

– konja, odraslih svinja, krmača i nazimica do 5 komada

– tovnih svinja do 10 komada

– sitne peradi do 100 komada

03. Najmanja udaljenost takvih gospodarskih zgrada od središta naselja, odnosno od područja pod zaštitom smije iznositi 200 metara. Pri tome treba brinuti da gospodarska zgrada svojim položajem zadovoljava prije propisane najmanje udaljenosti od susjednih međa.

04. Pomoćnim zgradama smatraju se: 1) gospodarske zgrade bez izvora onečišćenja: šupe, kolnice, sjenici, ljetne kuhinje, spremišta poljodjelskih proizvoda i sl.; 2) gospodarske zgrade sa izvorima onečišćenja: staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl.; 3) poslovne zgrade za tihe i čiste djelatnosti bez opasnosti od požara i eksplozije: krojačke, frizerske, postolarske, staklarske i fotografske radionice, caffei, buffeti i sl.; 4) obrtničke radionice koje opterećuju okolinu: automehaničarske radionice, limarije, lakirnice, bravarije, kovačnice, stolarije, ugostiteljski lokali s glazbom i prostori s glazbom na otvorenom.

– Pomoćne zgrade iz alineje 2 ovoga stavka, koje se smatraju izvorom onečišćenja ili opterećuju okolinu, mogu se graditi na udaljenosti od 20 metara od stambene zgrade vlasnika i na udaljenosti od 40 metara od stambene zgrade susjeda.

– Oblikovanje pomoćnih zgrada mora slijediti tradicijska graditeljska načela (kosi krov preporučenog nagiba oko 45° te ostali uvjeti koji vrijede za stambene zgrade u građevnim područjima naselja, a koji su navedeni u ovim provedbenim odredbama). Nije dozvoljena izgradnja pomoćnih zgrada na način izgradnje industrijskih zgrada.

01. Najveća visina pomoćnih zgrada ovim Planom se utvrđuje kao prizemna, s mogućnošću izgradnje podruma i krovišta bez nadozida. Nagib krovišta i pokrov treba uskladiti sa glavnom građevinom na parceli, odnosno s općim uvjetima za izgradnju u naseljima. Nije dozvoljena izgradnja pomoćnih zgrada na način i u stilu industrijskih zgrada.

02. Pomoćna zgrada može biti izgrađena kao samostojeća ili kao poluugrađena uz postojeću ili planiranu pomoćnu zgradu na susjednoj parceli. U tom slučaju treba izvesti vatrootporni zid vatrootpornosti od najmanje 2 sata.

03. Kada se gradi kao samostojeća, pomoćna zgrada mora biti udaljena od susjedne parcele najmanje 3,0 metra. Iznimno od ove odredbe udaljenost može biti i manja, ali ne manja od 1,00 m i u tom slučaju se na tom pročelju ne mogu graditi otvori, osim onih koji se u smislu odredbe članka 5., točka 05, alineja 2 ne smatraju otvorima.

01. Građevna linija garaže, drvarnice, spremišta i slično mora biti na udaljenosti najmanje 5,00 m od regulacijske linije. Garaže, drvarnice, spremišta i sl. mogu biti prislonjene uz stambenu zgradu na istoj građevnoj parceli.

02. Građevna linija gospodarske zgrade bez izvora zagađenja (šupe, sjenici, spremišta poljodjelskih proizvoda) mora biti na udaljenosti najmanje 5,00 m od regulacijske linije. Udaljenost zgrada bez izvora zagađenja od stambene, odnosno manje poslovne zgrade na istoj parceli smije biti najmanje 5,00 m, a od susjedne parcele na najmanjoj udaljenosti od 6,00 m.

03. Građevna linija gospodarskih zgrada s izvorima zagađenja (staje, svinjci, kokošinjci, kunićnjaci i sl.) mora biti na udaljenosti najmanje od 20,00 m od regulacijske linije. Udaljenost zgrada s izvorima zagađenja od stambene, odnosno manje poslovne zgrade, smije biti najmanje 12,00 m.

04. Građevna linija manje poslovne zgrade (moguće namjene su utvrđene u članku 5, stavak 02) mora biti najmanje 10,00 m udaljena od regulacijske linije. Poslovna zgrada može biti i prislonjena uz stambenu zgradu na toj parceli, dok se najmanja udaljenost od susjedne parcele utvrđuje prema odredbi iz članka 9.

05. Udaljenost pčelinjaka od stambene ili manje poslovne zgrade, kao i od gospodarske zgrade sa stokom, ne može biti manja od 10,00 metara.

01. Udaljenost gnojišta, gnojišnih jama i zahodskih jama od stambenih i manjih poslovnih zgrada ne može biti manja od 15,00 m.

02. Udaljenost gnojišta, gnojišnih jama i zahodskih jama od uređaja i građevina za opskrbu pitkom vodom (bunari, izvori, cisterne) ne može biti manja od 20,00 m.

03. Udaljenost gnojišta, gnojišnih jama i zahodskih jama od susjedne parcele mora biti najmanje 3 m.

10.

01. Gospodarske zgrade moraju imati zidove izvedene od vatrootpornog materijala. Ako se grade uz susjednu među, moraju imati vatrootporni zid prema susjednoj parceli i mogu biti prislonjeni na zgradu na susjednoj parceli.

02. Zidovi staja moraju se graditi od negorivog materijala, dok se svinjci i peradarnici, kao i staje za ovce, koze i kuniće mogu izvoditi od drvene građe. Pod u staji i svinjcu mora biti nepropustan za tekućine i mora imati rigole za odvodnju oseke u gnojišnu jamu.

03. Dno i stijene gnojišta do visine od 50 cm iznad terena moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala. Sva tekućina iz staja, svinjaca i gnojišta mora se odvesti u jame ili silose za osoku i ne smije se razlijevati po okolnom terenu. Jame i silosi za osoku moraju biti izvedeni od nepropusnog materijala i moraju imati siguran i nepropustan pokrov, kao i otvore za čišćenje i zračenje. U pogledu udaljenosti od ostalih zgrada i uređaja za jame i silose za osoku vrijede isti propisi kao za gnojišta.

04. Uređaji (zdenci, crpke i cisterne) koje služe za opskrbu pitkom vodom moraju biti izgrađeni i održavani prema postojećim propisima. Ti uređaji moraju biti udaljeni i izvedeni uzvodno u odnosu na tok podzemnih voda i to zbog zaštite od mogućih onečišćenja od septičkih jama, gnojišta, kanalizacijskih odvoda i okana, otvorenih vodotoka ili bara. Bunari se moraju graditi od nepropusnog materijala i to 50 cm iznad površine terena te 20 cm ispod najnižeg vodostaja podzemne vode. U područjima na kojima postoji opasnost od poplava, gornji rub bunara mora biti najmanje 20 cm iznad najviše izmjerene razine poplavne vode i treba biti nepropusno izvedeno.

05. Dubine bunara odredit će se prema razini podzemne vode, ali ne manje od 7,00 m od površine terena. Unutarnje stjenke bunara moraju biti zaglađene do dubine koja je najmanje 4,00 metra ispod površine terena. Bunar mora biti pokriven nepropusnom pločom. Na ploči se mora izvesti povišeno “grlo” za možebitnu postavu crpke i uzdignuto okno za ulaz u bunar.

06. Okno bunara mora biti pokriveno nepropusnim poklopcem. Na dno bunara se treba razastrti 30 cm tucanika u svrhu sprječavanja podizanja mulja. Na pokrovnoj ploči mora se izvesti ventilacija pomoću cijevi od ljevenog željeza, a otvori cijevi moraju se zaštititi čeličnom mrežicom i poklopcem. lzgradnja otvorenih bunara i bunara sa nadstrešnicom je zabranjena. U širini od 1,00 m oko bunara se mora napraviti nepropusno opločenje s padom od bunara. U pojasu širine i dubine 2,00 m mora se izvesti zaštitni sloj od nabijene ilovače. Voda koja se izlijeva prilikom vađenja iz bunara mora se žlijebom ili rigolom odvesti na najmanju udaljenost od 30,00 m od bunara ili do najbližeg jarka u pojasu prometnice. Svi otvori na bunaru moraju biti dobro zabrtvljeni gumenim prstenovima ili cementnim mortom.

07. Cisterne za pitku vodu moraju se izvesti od nepropusnog materijala, a unutarnje stjenke moraju biti glatke. U njih se smije uvesti samo voda sa sabirnih površina koje su zaštićene od onečišćenja te s krovova pokrivenih anorganskim pokrovom (osim pokrova od olova!). Voda iz cisterne smije se vaditi isključivo crpkom. Nortonov zdenac, odnosno usisna crpka, mora biti na najmanjoj dubini od 7,00 m od površine terena. Betonska ploča oko cisterne mora zadovoljiti sve odredbe kao i kod bunara.

10.a

01. Na prostoru općine predviđa se nekoliko manjih zona ugostiteljsko- turističkog sadržaja.

– Na ugostiteljsko- turističkim zonama moguće je planirati i športsko-rekreacijske sadržaje u funkciji ugostiteljstva i turizma. Mogu imati ugostiteljski dio, smještajne jedinice (sobe) do 40 ležaja te prateće sadržaje (suvenirnica, prodaja ljekovitog bilja, lokalnih proizvoda i sl.).

– Izvan naselja, ugostiteljsko- turističke usluge mogu se pružati u: planinarskim domovima, ugostiteljsko- izletničkim objektima, lovačkim domovima, ribičkim domovima, zoni rekreacije u prirodi i sl. Turistički sadržaji mogu se graditi i u građevinskim područjima naselja.

– Aktivnosti koje zahtjevaju minimalnu ili nikakvu izgradnju, a dopuštaju se ovim Planom unutar i izvan građevinskih područja su: planinarstvo, izletništvo, stručni, obrazovni ili infomativni posjeti, rekreacija, brdski biciklizam, vožnja kajakom, kanuom i rafting na Kupi, ribolov, jahanje, zimski sportovi, fotosafari, avanturistički turizam, orijentacijsko trčanje i hodanje, paintball itd.

– Veće infrastrukturne objekte za posjetitelje treba predvidjeti unutar građevinskog područja naselja (infopunktovi, edukativni centri, centri za posjetitelje, nadzorne postaje).

02. Građevine za pružanje ugostiteljsko- turističkih usluga uz ribnjake za uzgoj riba moguće je graditi samo unutar građevinskog područja ugostiteljsko- turističke namjene: ugostiteljsko- turistički objekt uz ribnjak za uzgoj riba.

– Dozvoljena maksimalna izgrađenost ovakve parcele je 20%.

– Arhitektonsko oblikovanje građevina mora se prilagoditi postojećem ambijentu. Građevine treba oblikovati u skladu s lokalnim tradicijskim oblicima, bojama i materijalima, te ih valja uskladiti s krajobrazom.

– Građevinska linija mora biti udaljena od regulacijske linije najmanje 5,00 m.

– Najveća visina građevine se utvrđuje sa Po+P+Pk što odgovara visini krovnog vijenca od najviše 5,15 m.

– Krovišta građevina mogu biti dvostrešna ili višestrešna, preporučenog nagiba oko 45°. Sljeme krovišta mora biti postavljeno paralelno sa dužom stranom objekta.

– Parkirališta za posjetitelje i korisnike ugostiteljsko- turističkih usluga treba osigurati na samoj parceli građevine.

– Sve ostale uvjete građevina za pružanje ugostiteljsko- turističkih usluga uz ribnjake treba uskladiti sa aktualnim Pravilnicima.

11. Parkovne, rekreacijske i pješačke površine

01. Za sve rekreacijske i športsko- rekreacijske i ostale javne otvorene površine, nužno je izraditi idejni i glavni projekt uređenja s potrebitim pojedinostima. Projektom valja predvidjeti sadnju samorodnih (autohtonih) i udomaćenih biljnih svojta primjerenih krajobrazu.

02. Na javnoj pješačkoj površini (pločniku ili trgu) ispred zgrade u čijem se prizemlju nalazi trgovačko- poslovno- ugostiteljski sadržaj, može se dozvoliti kalendarski ograničeno korištenje u svrhovitoj svezi sa sadržajem iz prizemlja zgrade, ali uz uvjet da se osigura prolaz za pješake u najmanjoj širini od 1,5 metara. Dozvolu izdaje nadležni županijski ured uz prethodnu suglasnost Općine. Korisnik dijela javne pješačke površine dužan je održavati čistoću.

03. Gdje god je moguće potrebito je u pojasu ulice (između kolnika i nogostupa) posaditi drvored prikladne veličine i oblika. Stabla valja saditi na razmaku koji će omogućiti okomito podužno parkiranje osobnih automobila u drvoredu.

04. Za ograde predvrtova (vrtovi između regulacijske i građevne linije) preporuča se sadnja uresne živice od samorodnih svojta, kao što su: grab (Carpinus betulus), tisa (Taxus baccata), svib (Cornus sanguineus), klen (Acer campestre) i dr.

05. Postojeće prirodne kulture kao što su: gajevi i lugovi, livade i pašnjaci i sl. su velika vrijednost i moraju se čuvati. Nije dozvoljena sječa šumskoga blaga bez prethodne suglasnosti i posebnih uvjeta nadležnih državnih institucija (primjerice “Hrvatskih šuma”, Državne uprave za zaštitu prirode i okoliša i sl.).

06. Zona rekreacije u prirodi planira se na području uz naselje Javor. Podijeljena je na dva dijela: zonu 1 u kojoj je dozvoljena gradnja i zonu 2 u kojoj je gradnja zabranjena. Zona 1 uređeni je neizgrađeni dio vezan uz izgrađeni dio naselja Javor. U njoj je dopuštena izgradnja koja odgovara sportsko- rekreacijskoj namjeni. Zona 2 neizgrađeni je i neuređeni dio koji se nadovezuje na izgrađeni dio naselja Javor i na zonu 1 te je u njemu izgradnja zabranjena osim u obliku tematskih panoa te mjesta za okupljanje i druženje.

12. Uvjeti za rekonstrukciju građevina čija je namjena protivna namjeni utvrđenoj Planom

01. Za građevine koje su izgrađene temeljem važećih propisa u vrijeme građenja, a čija namjena je protivna namjeni utvrđenoj ovim Planom, može se do privođenja prostora planiranoj namjeni, izdati dozvola za rekonstrukciju za:

– sanaciju i zamjenu dotrajalih konstruktivnih dijelova zgrade i krovišta u postojećim gabaritima

– dogradnju sanitarnog čvora od 6,00 m² uz uvjet da isti ne postoji

– uređenje svih postojećih prostora unutar stambene građevine za stambenu namjenu bez povećanja gabarita (npr. uređenje potkrovlja)

– postavu novog krovišta bez nadozida ako je na stambenoj zgradi izveden ravni krov

– priključak zgrade na građevine komunalne infrastrukture

– prenamjenu građevine jedne poslovne namjene u drugu poslovnu namjenu

– dogradnju sanitarnog čvora ili garderobe ili manjih skladišta uz građevinu poslovne namjene do 10,00 m²

– uređenje građevne parcele radi saniranja terena (ograde, potporni zidovi)

– dogradnja spremišta ogrjeva do 6,00 m², odnosno gospodarske zgrade bez izvora zagađenja do 30,00 m² neto.

02. Za obavljanje poslovnih djelatnosti mogu se koristiti i građevine koje prije nisu bile namijenjene za tu djelatnost, npr. tradicijske drvene kuće na kojima se mora sačuvati vanjski izgled kuće i okućnice.

13. Smjernice za građenje izvan građevnih područja

01. Za zgrade i građevine koje su izgrađene na temelju valjane građevne dozvole, a ovim Planom su izvan građevnog područja mogući su svi građevinski zahvati utvrđeni ovim Planom.

02. Zgrade i građevine koje se mogu ili moraju graditi izvan građevnog područja trebaju se planirati, projektirati, izvoditi i koristiti na način da ne ometaju poljodjelsku i šumsku proizvodnju te korištenje drugih građevina izvan građevnog područja. One ne smiju ugrožavati vrijednosti čovjekovog okoliša, osobito prirodnoga krajolika.

03. Prilikom građenja uz rubove šuma najmanji razmak između građevina i ruba šume treba biti jedna visina odraslog stabla iz te šumske zajednice.

04. Na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora kao i na kartografskim prikazima građevinskih područja (karte 4.1-4.3., 4.5-4.7.,4.11.) ucrtana su dva pojasa zaštite od državne granice prema Republici Sloveniji. Prvi pojas zaštite nalazi se do 100 m od granične crte. U njemu je zabranjena gradnja ili postavljanje objekata, a zahtjeve u tom pojasu treba usuglasiti sa Ministarstvom unutarnjih poslova. Drugi pojas zaštite obuhvaća zonu udaljenu od 100 do 300 m od granične crte. U naravi se odnosi na nenaseljeni šumski predio gdje je za izgradnju unutar njegovih granica potrebno ishoditi suglasnost Ministarstva unutarnjih poslova.

14.

01. Građevine koje se mogu graditi izvan građevnih područja su: građevine koje se koriste u svrhu vinogradarstva, poljodjelstva i voćarstva (vinogradarske klijeti, vinogradarski podrumi, sušionice voća i povrća), stočarstva, ribnjaci i građevine ribogojilišta, gospodarske građevine za potrebe tradicionalne poljoprivrede, lovno- gospodarski, lovno- tehnički, planinarski i lovački domovi, šumsko- gospodarski objekti i šumarske kuće te vidikovci.

– Također, izvan građevinskog područja može se odobriti građenje onih građevina koje se glede svoje namjene grade izvan građevinskoga zemljišta, kao što su:

– građevine prometne, energetske, komunalne i druge infrastrukture;

– građevine u svrhu zdravstvenih i rekreacijskih djelatnosti

– male protočne hidroelektrane i male hidroenergetske građevine bez promjena vodnog režima, ponajprije na lokacijama dosadašnjih mlinica i vodnih pragova

– male energane što koriste biomasu

– druge manje građevine što koriste obnovljive izvore energije

– Graditi se mogu i građevine za potrebe prijavljenog obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i pružanje ugostiteljskih i turističkih usluga u seljačkom domaćinstvu, obrta registriranog za obavljanje poljoprivrede ili pravne osobe registrirane za obavljanje poljoprivrede, ako se nalazi na zemljištu površine od najmanje 3 ha te koja ima prizemlje (P) do 400 m² građevinske (bruto) površine i najveće visine do 5 m i/ili potpuno ukopan podrum (Po) do 1000 m² građevinske (bruto) površine.

02. Za sadržaje koji će se graditi izvan granica građevinskoga područja, bit će potrebno izraditi osim idejnog arhitektonskog rješenja zgrade (ili građevine) i idejno urbanističko rješenje gdje će trebati prikazati: planirano ustrojavanje širega prostora određene parcele, uređenje građevne parcele, utvrđivanje kolnoga pristupa do parcele i zgrade (građevina) na parceli, utvrđivanje spoja na sustav infrastrukture i sl. Za sada se može reći da se mora pridržavati općih naputaka, kao što su:

– Vrsno arhitektonsko oblikovanje usklađeno s okolišem te s tradicijom kulturnoga i prirodnoga nasljeđa;

– Gradnja i korištenje na način da se ne ometa ili ugrožava okoliš, prirodu i krajobraz, poljoprivrednu proizvodnju, gospodarenje šumama i vodama te korištenje drugih građevina i objekata

– Građevine se ne smiju pretjerano isticati svojom visinom, osim u izuzetnim i stručno opravdanim slučajevima i to pod uvjetom da se ne naruši slika krajobraza;

– Obzirom da su građevine u predjelima zaštite (kulturni krajolik, Park prirode) vrijede još i posebni uvjeti koje propisuju nadležne državne institucije za zaštitu kulturne i prirodne baštine.

03. Veličina posjeda na kojem je moguća izgradnja objekata izvan građevinskog područja u funkciji biljne proizvodnje, ovisno o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti, u Općini Žumberak kao gorskom i brežuljkastom području koji je čitav iznad 150 mnm, treba biti:

– građevine za intenzivnu ratarsku proizvodnju na posjedu minimalne veličine od 3 ha,

– građevine za uzgoj voća i (ili) povrća na posjedu minimalne veličine od 1 ha,

– građevine za uzgoj vinove loze i proizvodnju vina na posjedu minimalne veličine od 1ha,

– građevine za uzgoj sadnica za voće, vinovu lozu i ukrasno bilje na posjedu minimalne veličine od 1 ha.

Spremišta u vinogradima (klijeti), spremišta voća u voćnjacima, ostava za alat, oruđe, kultivatore, spremišta drva u šumama i sl. na posjedima manjim od navedenih u prethodnom stavku mogu se graditi kao prizemnice s mogućnošću gradnje podruma i uz uvjet da njihova bruto površina prizemlja ne prelazi 60 m². Zidana spremišta moraju biti ožbukana i ne smiju biti obojana svijetlom bojom. Preporuča se tlorisni oblik u obliku izduženoga pravokutnika. Sljeme mora biti usporedno sa slojnicama terena. Krov treba biti dvostrešan s preporučenim nagibom krovnih ploha oko 45°, s crijepom kao pokrovom. Krovište se postavlja bez nadozida.

04. Seoski turizam je moguć u svakom domaćinstvu i u svim naseljima. Mogu biti sa ili bez smještajnih kapaciteta s tim da se najveći pojedinačni smještajni kapacitet ograničava na 20 ležajeva.

– Zgrade i sadržaji seoskog turizma te zgrade okviru obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva i vinski podrumi, koji su u funkciji poljodjelske proizvodnje, mogu se graditi na parceli na kojoj nisu već ranije izgrađene (ili se istovremeno ne grade) zgrade i sadržaji gospodarske namjene sa kojima čine jedinstvenu gospodarsku i arhitektonsku cjelinu. Neto površina zgrade i sadržaja seoskog turizma može biti najviše 20% od neto površine izgrađenih zatvorenih gospodarskih zgrada. Zgrada treba biti natkrivena kosim krovom (sljeme mora obvezno biti paralelno sa slojnicama). Oblik i visina građevine utvrđuju se u skladu s odredbama u članku 5.

– Minimalna udaljenost gospodarskih zgrada za obavljanje intenzivne ratarske djelatnosti bez izvora zagađenja od građevinskih područja naselja, državne i županijskih cesta je 10 m, a od lokalnih cesta 5 m.

05. Planinarski i lovački domovi mogu se graditi ili obnavljati/ dograditi postojeći (do maksimalnog pojedinačnog kapaciteta od 40 ležaja ili 20% povećanja površine), na temelju posebnih uvjeta i uz suglasnost nadležnih državnih institucija za zaštitu kulturne baštine te zaštite prirode i okoliša. Gradnja novih je omogućena tamo gdje se ocijeni da bi to bilo od interesa za planinarenje odnosno u skladu s potrebama lovačkih društava. Visina objekta može biti podrum ili suteren, prizemlje i potkrovlje. Tlocrtna izgrađenost može biti do 20% površine parcele, ali ne više od 150 m² tlocrtne površine. Ostali uvjeti gradnje utvrđeni su odredbama u članku 5.

06. Vidikovce je moguće izvesti uz ceste tako da se osigura parkiralište za nekoliko osobnih automobila, a na temelju suglasnosti nadležnih državnih institucija za zaštitu kulturne baštine te zaštite prirode i okoliša (ako se vidikovac nalazi unutar predjela zaštite). Materijali i oprema vidikovaca moraju biti primjereni krajobrazu.

07. Djelatnost uzgoja riba moguće je vršiti na postojećim stajaćim i tekućim vodama i na postojećim ribnjacima vodeći računa o zaštiti staništa i vrsta. Uz potoke je moguće oblikovati ribnjake te manja odmorišta s odgovarajućom opremom.

– Područja za uzgoj riba (akvakultura) moraju imati zadovoljavajuću kakvoću vode.

15.

01. Farme i tovilišta moguće je graditi na mjestima udaljenih od stambenih zona i zaklonjenih od pogleda sa glavnih cesta vidikovaca. Ne smiju se graditi na mjestima gdje bi mogle narušiti sliku krajolika ili gdje bi mogle dovesti do oštećenja i vodotoka i okoliša. Zgrade moraju biti ožbukane u tamnijim bojama, pokrivene crijepom i izvedene tako da se usklade s tradicionalnom izgradnjom žumberačkog krajolika.

02. Farme nije moguće graditi u predjelima zaštite bez davanja suglasnosti Ministarstva zaštite okoliša i prirode, te Ministarstva kulture- Uprave za zaštitu kulturne baštine.

03. Farme i tovilišta mogu se graditi samo na većim udaljenostima od navedenih u ovoj tabeli, odnosno ne mogu se graditi na manjoj udaljenosti od 3 km od građevinskog područja naselja. Iste moraju biti zaštićene prirodnim zelenilom, gajevima ili šumom kako bi se neugodni mirisi sveli na najmanju moguću mjeru. Visina vijenca ovih građevina ne smije biti veća od 3,5 m, a krovišta moraju biti dvostrešna.

04. Na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskog područja može se planirati izgradnja građevina za uzgoj životinja od najmanje 15 uvjetnih grla

– Iznimno, na poljoprivrednom zemljištu izvan građevinskog područja koje sa izgrađenom građevinskom parcelom unutar građevinskog područja naselja čini funkcionalnu i vlasničku cjelinu moguće je planirati izgradnju jednostavnih građevina za smještaj malih životinja (perad, zečevi i sl.) u broju manjem od 15 uvjetnih grla, uz uvjet da bruto površina građevine ne prelazi 40 m².

05. Uvjetnim grlom, u smislu ovih Odredbi, podrazumijeva se životinja težine 500 kg (krava, steona junica) koja se obilježava koeficijentom 1,00. Sve ostale vrste životinja svode se na uvjetna grla primjenom koeficijenata iz tablice A.

Tablica A: Prikaz najmanjeg broja životinja sa koeficijentom za pojedine vrste životinja:

Vrsta životinjaKoeficijent

Najmanji broj životinja

– krave, steone junice1,0015- bikovi 1,5010- volovi 1,2013- junad 12 do 24 mjeseca 0,7022- junad 6 do 2 mjeseci 0,5030- telad 0,2560- krmača + prasad 0,5527- tovne svinje starije od 6 mjeseci 0,2560- mlade svinje od 2 do 6 mjeseci 0,13115- teški konji 1,2013- srednje teški konji 1,015- laki konji 0,8019- ždrebad 0,7520- ovce, ovnovi, koze i jarci 0,10150- janjad i jarad 0,05300- tovna perad prosječne težine 1,5 kg 0,0035000- ostala tovna perad prosječne težine veće od 1,5 kg 0,0062500- kokoši nesilice prosječne težine 2,0 kg 0,0043750- kokoši nesilice prosječne težine veće od 2,0 kg0,0081875- nojevi 0,2560

06. Obavezne najmanje udaljenosti građevina iz stavka 1. ovog članka od građevinskih područja i cesta prikazane su u tablici B.

Tablica B: Odnos broja uvjetnih grla i preporučenih najmanjih udaljenosti građevina ta uzgoj životinja od građevinskih područja i cesta:

Broj uvjetnih grla

Obavezne najmanje udaljenosti

od građ. područja

(m)

od državne ceste

(m)

od županijske ceste

(m)

od lokalne ceste

(m)

15 – 50

30503010

51 – 80

60754015

81 – 100

90755020

101 – 150

1401005030

151 – 200

1701006040

201 – 300

200

150

301 i više

400

200

10050

– Iznimno se preporučene najmanje udaljenosti od građevinskog područja iz tablice B. do 100 uvjetnih grla mogu primjenjivati kao najmanje udaljenosti od izgrađenog dijela građevinskog područja naselja.

07. Na farmama se mogu osim gospodarskih zgrada (tovilišta) nalaziti i zgrade za stanovanje. Gospodarske zgrade (tovilišta) mogu se graditi kao prizemne zgrade s mogućnošću izgradnje podruma i krovišta bez nadozida. Uz tovilište je moguće izgraditi i zgrade za smještaj ljudi najveće neto tlorisne površine 200,00 m² i najveće visine: podrum + prizemlje + krovište bez nadozida.

08. Ukoliko će se na farmi izgraditi i stambena zgrada tada njena udaljenost od tovilišta smije biti najmanje 20,00 m s obveznom sadnjom drveća između stambene zgrade i gospodarskih zgrada.

16.

01. Na poljoprivrednim površinama (livadama, oranicama) moguće je graditi spremište za alata, oruđe, kultivatore, spremišta drva u šumama, čija površina ne može biti veća od 15,00 m², a najveća dozvoljena visina je prizemlje. Spremište mora biti demontažno uz korištenje autohtonih materijala (nikako ne lim ili gotovi prefabricirani betonski građevni elementi).

02. Spremište treba biti na što manje upadljivom mjestu (preporučljivo uz rubove šumaraka), ali ne uz potok.

03. Veličine posjeda na kojima je moguća izgradnja objekata izvan građevinskog područja u funkciji biljne proizvodnje ovisi o vrsti i intenzitetu poljoprivredne djelatnosti što detaljno propisuje Prostorni plan Parka prirode Žumberak- Samoborsko gorje.

04. „Zone tradicionalnog gospodarenja“ prikazane na kartografskom prikazu 1. Korištenje i namjena prostora obuhvaćaju dijelove Parka prirode na kojima se osnovne djelatnosti u kontinuitetu obavljaju na tradicionalan način, više ili manje usklađen s prirodnim ciklusima i potrebama opstanka pojedinih vrsta i zajednica. To su područja postojećeg tradicionalnog gospodarenja (livade, travnjaci, poljoprivreda, voćnjaci i vinogradi).

– U zoni je dopušteno i držanje pčela pod uvjetom da se pčelinjaci (koji moraju biti drveni radi skladnog uklapanja u krajobraz) nalaze na udaljenosti većoj od 100 m od putova kojima se uobičajeno koriste posjetitelji te na udaljenosti većoj od 500 m od bunara i pojilišta za stoku.

– Dio prostora „zona tradicionalnog gospodarenja“ namijenjen je za razvoj naselja, a dio za poljoprivredu, povrtlarsko, voćarsko, vinogradarsko korištenje te za ispašu stoke. U ovim prostorima gradnja poljoprivrednih građevina treba položajem, veličinom, oblikovanjem i materijalima biti prilagođena vrijednostima naselja i krajolika u koji se uklapa. Objekti tradicionalne poljoprivrede su staje, bunari i pojilišta, nadstrešnice, spremišta voća i povrća, sjenici, sušare itd.

05. Režima korištenja poljoprivrednih površina se treba pridržavati radi očuvanja biološke i krajobrazne raznolikosti na oranicama- vrijednih i ugroženih rubnih staništa (živice, pojedinačna stabla, skupine stabala, lokve i pojase travnjaka).

– Uz zadržavanje tradicionalnog načina upotrebe prostora potiče se ekološko korištenje prirodnih datosti kao i unapređenje ponude zdrave hrane.

– Očuvanje travnjaka (zemljišta na kojima je moguća ispaša stoke) je važno zbog činjenice da su oni jedna od posebnosti Parka prirode.

05. Osobito vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište (P1) i vrijedno obradivo poljoprivredno zemljište (P2) ne može se koristiti u nepoljoprivredne svrhe osim za slučajeve propisane Zakonom o poljoprivrednom zemljištu.

17. Promet i komunalna infrastruktura

Uvjeti za utvrđivanje trasa i površina za komunalnu infrastrukturu

01. Svi infrastrukturni zahvati na području Plana, moraju se obavljati tako da se prethodnim istraživanjima osigura ispravnost zahvata i da se onemogući bilo kakvim oštećenjima ili onečišćenjima narušavanje sustava podzemnih voda te narušavanje kakvoće tla.

02. Planom su predviđeni pojasevi za prometnu i komunalnu infrastrukturu, kako od važnosti za Općinu, tako i od značenja za Županiju i Republiku Hrvatsku. Važno je spriječiti divlju izgradnju u pojasevima sačuvanim za prometnice i drugu važnu infrastrukturu.

03. Lokalnu infrastrukturu (NNM, telefon, vodovod, odvodnja, plin) treba voditi što je više moguće unutar koridora prometnica (u zelenom pojasu) uz iznimku kod uskih prometnica i preko prednjeg dijela građevnih parcela, uz obvezatan pismeni pristanak vlasnika tih čestica. lzvan građevnog područja, infrastrukturu treba voditi uz pojaseve postojećih putova. U slučaju potrebe da se pojedini dio koridora za infrastrukturu mora postaviti izvan postojećih (ili zato što ih nema) putova tada treba voditi računa da se cijepanjem katastarskih čestica ne onemogući njihovo daljnje korištenje (za pojedinu poljodjelsku kulturu i sl.).

04. Potrebno je poštivati aktualni Pravilnik o uvjetima za vatrogasne pristupe te u skladu sa njime osigurati vatrogasne prilaze i površine za operativni rad vatrogasne tehnike kao i potrebne količine vode za gašenje požara.

05. Predviđena je prekategorizacija sljedećih cesta (vidljivo na kartografskim prikazima 1. Korištenje i namjena prostora i 2.1. Prometna mreža, MJ 1:25000):

– županijske ceste Ž 3297 u državnu cestu Ž 3297 (D)

– lokalne ceste L 310800 (koja povezuje Ž 3297- Jarušje- Grdanjci) u županijsku cestu.

– Planirane županijske ceste su: Pećno – Višći Vrh – Gornja Vas, Hartje- Sopote- Sošice te Sošice- Sveta Gera.

06. Minimalna širina prometnice u građevinskom području naselja koja može služiti za prilaz građevinama je 3,0 m.

07. Novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova, odrediti planiranjem koridora primjenjujući sljedeća načela:

– za gradove i naselja gradskog obilježja: podzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina;

– za ostala naselja: podzemno i/ili nadzemno u zoni pješačkih staza ili zelenih površina;

– za međunarodno, magistralno i međumjesno povezivanje: podzemno slijedeći koridore prometnica ili željezničkih pruga. Iznimno kada je to moguće, samo radi bitnog skraćivanja trasa, koridor se može planirati i izvan koridora prometnica ili željezničkih pruga vodeći računa o pravu vlasništva.

– za izgrađenu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javnih komunikacijskih usluga putem elektroničkih komunikacijskih vodova planirati dogradnju, odnosno rekonstrukciju te eventualno proširenje radi implementacije novih tehnologija i/ili kolokacija odnosno potreba novih operatera, vodeći računa o pravu zajedničkog korištenja od strane svih operatera

– novu elektroničku komunikacijsku infrastrukturu za pružanje javne komunikacijske usluge putem elektromagnetskih valova, bez korištenja vodova, odrediti planiranjem postave baznih stanica i njihovih antenskih sustava na antenskim prihvatima na izgrađenim građevinama i rešetkastim i/ili jednocijevnim stupovima u gradovima, naseljima ili izvan njih, bez detaljnog definiranja (točkastog označavanja) lokacija, različito za:

– gradove i gusto naseljena područja ili njihove dijelove i to posebno za brdovita i posebno za ravničasta područja;

vodeći računa o mogućnosti pokrivanja tih područja radijskim signalom koji će se emitirati radijskih sustavima smještenim na te antenske prihvate (zgrade i/ili stupove) uz načelo zajedničkog korištenja od strane svih operatora gdje god je to moguće.

08. Distribucija električne energije obavlja se preko distributivnih trafostanica 10(20)/0,4 kV odgovarajućeg tipa i kapaciteta. Smještaj novih trafostanica 10(20)/0,4 kV kao i smještaj planiranih 10 (20) kV vodova utvrdit će se projektnom dokumentacijom ovisno o potrebama potrošača i uvjetima distribucije. Za potrebe distribucije električne energije preporuča se kabliranje postojećih odnosno novih elektrovodova. Posebno je važno zaštititi sustav podzemnih voda od zagađivanja zaštitnim koridorom.

18. Korištenje obnovljivih izvora energije

01. Omogućuje se gradnja manjih građevina za proizvodnju električne te toplinske energije koje koriste obnovljive izvore energije, kao i gradnja postrojenja učinkovite kogeneracije sve za vlastite potrebe.

02. Obnovljivi izvori energije su sunčeva energija, toplina okoliša, toplina zemlje, toplina vode, biomasa, prirodna snaga vodotoka bez hidrauličkih zahvata, energija vjetra itd.

03. Građevine za korištenje obnovljivih izvora energije mogu se graditi na građevnim česticama građevina drugih namjena.

04. Građevine koje koriste obnovljive izvore energije mogu se graditi unutar prostora za razvoj

naselja te prostora za razvoj izvan naselja. Pritom treba predvidjeti mjere kojima se osigurava očuvanje kvalitete života i rada stanovnika u blizini.

05. Postavljanje solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija moguće je na krovovima i pročeljima

zgrada unutar građevinskih područja naselja i izvan građevinskih područja te na krovovima i pročeljima zgrada u izdvojenim građevinskim područjima svih namjena. Postava solarnih kolektora i fotonaponskih ćelija na teren okućnice građevne čestice moguća je i kao gradnja pomoćne građevine na građevnoj čestici postojeće zgrade, za njezine potrebe. Površina im se uračunava u tlocrtnu izgrađenost građevne čestice. Mogu se postavljati i na krov i pročelja drugih pomoćnih građevina.

06. Planom nije dopuštena gradnja fotonaponskih polja.

07. Planom nije dopuštena gradnja vjetroelektrana.

08. Omogućava se gradnja malih protočnih hidroelektrana na vodotocima uz poštivanje zahtjeva za očuvanje krajolika, bez stvaranja akumulacijskih bazena. Za to se mogu koristiti lokacije nekadašnjih mlinica, postojećih pragova, a mogu se graditi i na drugim prikladnim lokacijama.

09. Planom se omogućava korištenje biomase za dobivanje energije na lokalnoj razini.

10. Upotreba dizalica topline je moguća u svim oblicima korištenja obnovljivih izvora energije, pa i onih što koriste geotermalnu energiju.

11. Za korištenje energije vjetra potrebno je ishoditi uvjete gradnje od tijela nadležnih za poslove zaštite prirode i poslove zaštite kulturnih dobara. To se ne odnosi na male vjetroagregate za potrebe pojedine zgrade.

12. Na području obuhvata Plana ne planiraju se postrojenja za korištenje obnovljivih izvora energije i kogeneraciju.

19. Mjere zaštite kulturno- povijesnih i prirodnih vrijednosti

01. Povijesne graditeljske i vrtno- perivojne cjeline, prirodni i kultivirani krajolici, kao i pojedinačne građevine spomeničkih obilježja sa svojim pripadajućim fizičkim i vizualnim okolišem, moraju biti na stručno prihvatIjiv i vrstan način uključeni u budući razvitak prostora Općine. Zaštita kulturno- povijesnih i prirodnih vrijednosti podrazumijeva ponajprije sljedeće:

* Očuvanje i zaštitu prirodnoga i kultiviranoga krajolika, kao temeljne vrijednosti prostora;

* Zadržavanje povijesnih trasa putova (starih cesta, pješačkih staza, proštenjarskih staza često popraćenim pokloncima i sl.);

* Očuvanje povijesnih naseobinskih sklopova (sela i zaselaka) u njihovom izvornom okruženju, s njihovim povijesnim graditeljskim ustrojem i naslijeđenom parcelacijom;

* Oživljavanje starih zaselaka i osamljenih gospodarstava visoke etnološke, arhitektonske i ambijentalne vrijednosti;

* Očuvanje i obnovu tradicijske drvene arhitekture, ali i svih drugih povijesnih građevina spomeničkih svojstava, kao nositelja prepoznatljivosti prostora;

* Očuvanje povijesne slike i obrisa naselja, naslijeđenih vrijednosti krajolika i slikovitih pogleda (vizura);

* Očuvanje i njegovanje izvornih i tradicijskih sadržaja, poljodjelskih kultura i tradicijskoga načina obrade zemlje;

* Zadržavanje i očuvanje prepoznatIjivih toponima, naziva sela, zaselaka, brda i potoka, od kojih neki imaju simbolično ali i povijesno značenje.

02. Za sve građevne zahvate unutar područja zaštite potrebito je od nadležnih državnih institucija ishoditi zakonom propisane posebne uvjete uređenja te propisane suglasnosti.

– Prethodna odredba odnosi se na sve graditeljske zahvate u bilo kojem području (zoni) zaštite, kao što su: pojedinačne povijesne građevine i njihovi sklopovi, vrijedne cjeline seoskih (ruralnih) obilježja, područja kulturnoga krajolika i dr.

03. Sve obnove postojećih zgrada spomeničkih obilježja, tj. sve građevne zahvate poboljšanja (sanacije), preustrojstva (rekonstrukcije) i prenamjene povijesno vrijednih građevina (navedene su u popisu spomenika kulture u pisanom i kartografskom dijelu Plana) potrebito je provoditi uz suglasnost i konzervatorski nadzor nadležnih državnih institucija za zaštitu kulturne baštine te zaštite prirode i okoliša.

04. Pojedine zgrade spomeničkih obilježja, kao i sva područja (zone) zaštite kulturne i prirodne baštine, potanko su opisani u pisanom dijelu Plana.

– Područja zaštite, unutar čijih granica se provode odredbe iz ovoga članka, urisana su na kartografskim prikazima pod naslovom: Građevna područja u mjerilu 1:5000 (listovi 4.1-4.29).

05. Režimi zaštite, izgradnje i uređenja prostora po zonama zaštite prirode detaljno su propisani Prostornim planom Parka prirode Žumberak- Samoborsko gorje u vidu dopuštenih intervencija u dotičnim zonama kao i svih ostalih propozicija. Te zone zaštite prirode su:

– zona stroge zaštite

– zona aktivne zaštite

– zona korištenja

Djelatnosti u njima planiraju se na način i u obujmu koji ne ugrožava prirodne i kulturne vrijednosti.

06. Zona stroge zaštite obuhvaća područja velike prirodne vrijednosti čije je očuvanje od iznimne važnosti. Na području Općine Žumberak odnosi se na sljedeće lokalitete:

– sekundarna prašuma Kuta

– izvorišni dio potoka Slapnica do slapa Brisalo

– svi geolokaliteti uključujući spilje i jame, nalazišta fosila i rijetkih stijena (uključujući i površinu u radijusu 50 m od lokacije).

07. Zona aktivne zaštite obuhvaća područja velike vrijednosti za očuvanje i odnosi se na sljedeće lokalitete:

– područje Jarak – područje creta i slivnog područja na lokalitetu Jarak

– značajne prirodne cjeline (šumske, travnjačke i poljoprivredne površine, sve lokve i izvori, svi zatvoreni kamenolomi, veći dio potoka Slapnica)

– značajne kulturne cjeline (zaštićene ruralne cjeline Cernik i Mrzlo polje).

08. Zona korištenja obuhvaća područja u kojima je tradicionalno prisutan određeni stupanj korištenja te se njima uglavnom upravlja u neke druge svrhe značajne za razvoj i funkcije zaštićenog područja. Uključuje:

– sva postojeća naselja s već postojećom infrastrukturom i građevinama (osim ruralnih cjelina Cernik i Mrzlo polje) te područja zatečenog intenzivnog korištenja

– sve postojeće planinarske, pješačke, biciklističke i druge markirane staze i putove, ceste te infrastrukturu za posjetitelje.

09. Zakonom o zaštiti prirode zaštićen je sljedeći lokalitet:

– Slapnica kod Krašića u kategoriji značajni krajobraz (259,36 ha)

Za zaštitu su predloženi sljedeći lokaliteti:

– vlažna staništa uz potok Jarak- posebni rezervat (244,10 ha)

– prašuma Kuta- posebni rezervat šumske vegetacije (36,13 ha).

– Uvjeti zaštite prirode, uz navedene ovim Planom, propisani su detaljno Prostornim planom Parka prirode Žumberak- Samoborsko gorje.

10. Općina se cijelom površinom nalazi unutar ekološke mreže Republike Hrvatske kao područje očuvanja za divlje svojte i stanišne tipove te je u skladu s tim potrebno poštivati propisane odredbe iz Prostornog plana Parka prirode Žumberak- Samoborsko gorje kao i planove višeg reda.

11. Pod preventivnom zaštitom nalazi se kulturni krajolik Žumberak- Samoborsko gorje- Plešivičko prigorje. U njegov obuhvat spada cjelokupna površina Općine.

– Zaštita kulturnih dobara u okviru kulturnog krajolika provodi se sukladno važećem Zakonu o zaštiti i očuvanju kulturnih dobara. Područja i lokaliteti zaštite nepokretnih kulturnih dobara označeni su na kartografskim prikazima.

– Na području općine zaštićena su kulturna dobra u skladu sa tablicom C.

Tablica C: Zaštićena kulturna dobra

Naselje	Naziv kulturnog dobra	Oznaka
Kalje	Tradicijska okućnica s mlinom- vodenicom, Kalje k. br. 37	Z-4535
Kostanjevac	Ž. crkva Majke Božje Žalosne	Z-1893
Sošice	Grkokatolička ž. crkva sv. Petra i Pavla i katolička kapela Uznesenja Blažene Djevice Marije	Z-502
Tupčina	Kurija biskupa Čolnića	Z-3926
Žumberak	Župna crkva sv. Nikole	Z-1887

– Na području općine evidentirana su i zaštićena kulturna dobra u skladu sa tablicom D.

Tablica D: Evidentirana i zaštićena kulturna dobra

Naselje	Vrsta	Status zaštite
Cernik	naselje seoskih obilježja	E
Donji Oštrc	dio sela	E
Drašći Vrh	naselje seoskih obilježja	E
Glušinja	naselje seoskih obilježja	E
Gornji Oštrc	dio sela	E
Grgetići	naselje seoskih obilježja	E
Grič	naselje seoskih obilježja	E
Hartje	naselje seoskih obilježja	E
Javor	naselje seoskih obilježja	E
Jezernice	naselje seoskih obilježja	E
Jurkovo Selo	naselje seoskih obilježja	E
Kalje	naselje seoskih obilježja	E
Kordići	naselje seoskih obilježja	E
Kostanjevac	dio sela	E
Kupčina Žumberačka	dio sela	E
Markušići	dio sela	E
Mrzlo polje Žumberačko	dio sela	E
Petrićko Selo	naselje seoskih obilježja	E
Plavci	naselje seoskih obilježja	E
Radinovo Brdo	naselje seoskih obilježja	E
Reštovo Žumberačko	naselje seoskih obilježja	E
Sopote	naselje seoskih obilježja	E
Sošice	naselje seoskih obilježja	E
Stari Grad Žumberački	naselje seoskih obilježja	E
Stupe	dio sela	E
Tomaševci	naselje seoskih obilježja	E
Tupčina	dio sela	E
Veliki Vrh	naselje seoskih obilježja	E
Visoče	naselje seoskih obilježja	E
Vlašić Brdo	naselje seoskih obilježja	E
Višći Vrh	naselje seoskih obilježja	E
Vukovo brdo	naselje seoskih obilježja	E
Žamarija	naselje seoskih obilježja	E
Željezno Žumberačko	dio sela	E
Sošice	Samostan sestara bazilijanki
Stari grad Žumberački	Stari grad Žumberak	E
Donji Oštrc	Župna crkva sv. Marije Magdalene	E
Kalje	Župna crkva sv. Mihovila	E
Kostanjevac	Župna crkva Majke Božje Žalosne	Z-1893
Mrzlo Polje Žumberačko	Župna (gk) crkva sv. Petra i Pavla	E
Sošice	Župna (gk) crkva sv. Petra i Pavla	P-2948
Žumberak	Župna crkva sv. Nikole	Z-1887
Gornja Kupčina	Kapela sv. Margarete	Z-1890
Kupčina Žumberačka	Crkva sv. Roka	E
Sopote	Grkokatolička crkva	E
Sopote	Poklonac	E
Sošice	Kapela Uznesenja BDM	P-2948
Sošice	Poklonac	E
Kupčina Žumberačka	Pil	E
Žumberak	Pil	Z-1887
Mrzlo Polje Žumberačko	Stara škola i kuća za učitelja	E
Sošice	Zgrada stare škole	P-2801
Tupčina	Stara škola	E
Žumberak	Gospodarska zgrada	Z-1887
Kalje (Kalje 37)	Tradicijska okućnica s mlinom- vodenicom	Z-4535
Tupčina	Kurija biskupa Čolnića	Z-3926
Žumberak	Župni dvor	Z-1887
Donji Oštrc	Bazejov mlin	E
Jurkovo selo	Bratkovićev mlin i pilana	E
Jurkovo selo	Berdikov mlin	E
Kalje (Kalje 37)	Mlin- vodenica	Z-4535
Kostanjevac	Ribićev mlin	E
Novo Selo Žumberačko	Tradicijska kovačnica	P-2865
Reštovo Žumberačko	Štefurin mlin	E
Sopote (Sopote 35a)	Mlin	E
Sošice	Butajlin mlin	E
Sošice	Radićev mlin	E
Sošice	Modrušev mlin	E
Sošice	Štefanov mlin	E
Stupe	Filipović mlin	E
Žamarija	Štefčin mlin	E
Žumberak	Bernardićev mlin	E
Žumberak	Gospodarska građevina	Z-1887
Sošice (Kekići)	Groblje	E
Drašći Vrh	Groblje	E
Gornji Oštrc	Groblje	E
Jezernice	Groblje	E
Kalje	Groblje	E
Kostanjevac	Groblje	E
Mrzlo Polje Žumberačko	Groblje	E
Sopote	Jama Jazovka	E
Sopote	Groblje	E
Sošice	Groblje	E
Tomaševci	Groblje	E
Visoče	Groblje	E
Žumberak	Groblje	E
Jurkovo selo	Rodna kuća Petra Skoka	E
Kupčina Žumberačka	Spomen ob. N. Ritteru von Weinmannu	E
Reštovo Žumberačko	Rodna kuća Tadije Smičiklasa	E
Škaljevica	Srednji vijek/ Stražnik	E
Donji Oštrc	Prapovijest/ groblje, tumuli, 10.- 6. st. pr. Kr.	E
Jezernice	Prapovijest/ naselje 7.-4. st. pr. Kr.	E
Kalje	Prapovijest/ groblje	E
Mrzlo Polje Žumberačko	Antika/ paljevinski grobovi i nalazi navca, 1.-2. st.	E
Mrzlo Polje Žumberačko	Prapovijest/ naselje	E
Mrzlo Polje Žumberačko	Srednji vijek/ kapela sv. Lovre i naselje 14. st.	E
Sopote	Srednji vijek/ groblje, 14.-16. st.	E
Sošice	Antika/ naselje	E
Stari Grad Žumberački	Srednji vijek/ Stari grad Siechelberg, 14.-15. st.	E
Kupčina Žumberačka	Novi grad- utvrda 16.- 18. st.	E
Tomaševci	Srednji vijek/ kasnosrednj. groblje i naselje	E
Strmac Pribićki	Krašićko polje	E
Mrzlo polje Žumberačko	Visoravan Mrzlo polje	E
Sošice	Sošičko polje	E
Žumberak	Dolina potoka Kupčine i Vorbašice	E
Žumberak	Dolina Slapnice	E
Sošice (Sošice 11)	etnografska zbirka u samostanu časnih s. Bazilijanki	P-2987

20. Mjere za poboljšanje, očuvanje i unapređivanje okoliša

01. Zbog bogate prirodne i kulturne baštine te velikih površina pod zaštitom krajolika, potrebito je neprekidno i sustavno provoditi mjere za poboljšanje i unapređivanje prirodnoga i kultiviranoga (antropogenoga) krajobraza.

02. Mjere za poboljšanje okoliša

– lzgraditi sustav kanalizacije s uređajima za pročišćavanje, osobito u radnim zonama, i na

svim mjestima gdje se javljaju znatniji onečišćivači.

– Redovito treba čistiti potoke od krutog i krupnog otpada i sprječavati divlja odlagališta otpadaka po poljodjelskim i šumskim površinama.

– Onemogućiti bespravnu izgradnju na poljodjelskim površinama.

– Smanjiti uporabu agrotehničkih sredstava koja onečišćuju tlo (pesticide, umjetno gnojivo i sl.).

03. Mjere za očuvanje okoliša

– Na djelotvorni način štititi kulturne, prirodne i krajobrazne vrijednosti.

– Očuvati područja prekrivena autohtonom vegetacijom, travnjake, postojeće šumske površine, šumske čistine i šumske rubove te živice koje se nalaze između obradivih površina.

– Gospodariti travnjacima putem ispaše i režimom košnje prilagođenim stanišnom tipu uz prihvatljivo korištenje sredstava za zaštitu bilja i mineralnih gnojiva.

– Sprječavati procese zaraštavanja travnjaka.

– Čuvati prirodna bogatstva i prirodne izvore (šume, izvori vode, vodotoci i dr.).

– Potrebno je poštivati zona zaštite izvorišta u skladu s elaboratom „Žumberak- zone sanitarne zaštite izvorišta Rijeka, Kostanjevac, Bojići i Tratine“ (Glasnik Zagrebačke županije br. 20/14). Zone zaštite evidentirane su na kartografskim prikazima 4. Građevinska područja i na kartografskom prikazu 3.2. Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora- 2. Spomenuti elaborat propisuje ograničenja za svaku od sljedeće 3 zone zaštite:

– 1. zona- zona strogog režima zaštite i nadzora

– 2. zona- zona strogog ograničenja i nadzora

– 3. zona- zona ograničenja i nadzora

– Očuvati vodena staništa u što prirodnijem stanju, štititi područja prirodnih vodotoka kao ekološki vrijedna područja te spriječiti njihovo onečišćenje a prema potrebi izvršiti revitalizaciju.

– Izbjegavati regulaciju vodotoka, kanalizacije i promjene vodnog režima vodenih staništa.

– U svrhu obrane od poplave dopušta se planiranje novih akumulacija, ali uz dokaz da neće narušiti ekološki sustav.

– Uključivanje lokalne vlasti na očuvanju okoliša te zaštićenih građevina i područja kroz novčanu potporu i općinske odluke.

– Onemogućiti bespravnu izgradnju, poglavito izvan građevnih područja i u područjima zaštite.

– Obzirom da se cijelo područje Općine Žumberak nalazi u Parku prirode „Žumberak- Samoborsko gorje“ ne dopušta se planiranje istražnih prostora za mineralne sirovine, kao niti širenje postojećih izvan prije odobrenih granica. Raskopine i ostaci nekadašnjih eksploatacijskih polja su evidentirani na sljedećim lokacijama: „Javor“ – uz cestu Gornja Vas – Mrzlo polje, „Hartje“ – na početku ceste Hartje- Sošice, „Žamarija“ – uz cestu Jurkovo selo- Kalje, „Ilovice“ – uz šumsku cestu, desno, iza sela Žamarija, „Boljara II“- uz šumsku cestu Sošice- Sv. Gera i „Blaževo Brdo“- uz šumsku cestu Sošice- Pogana jama.

– Sanaciju nekadašnjih eksploatacijskih polja i raskopina treba izvršiti tako da se što manje devastira prostor kako bi se dovelo u što prirodnije stanje. Ukoliko je već došlo do prirodnog ozelenjavanja istog, dodatnu sanaciju nije potrebno provoditi. Projektom sanacije se može definirati i dodatna namjena saniranog prostora u skladu s odredbama Prostornog plana Parka prirode Žumberak- Samoborsko gorje (odmorišta i drugi prostori u funkciji posjećivanja).

– Građevinska i izdvojena građevinska područja te zahvate izvan građevinskih područja planirati na način da njihova izgradnja ne uzrokuje gubitak rijetkih i ugroženih stanišnih tipova, te gubitak staništa strogo zaštićenih biljnih i životinjskih svojti.

– Za svaku izgradnju izvan građevinskog područja treba ishoditi posebne uvjete nadležnih službi za zaštitu prirode i kulture.

04. Mjere za unapređenje okoliša

– Uređenje postojećih i širenje građevinskih područja planirati na način da se očuvaju postojeće krajobrazne vrijednosti.

– Pri oblikovanju građevina (posebice onih koje se mogu graditi izvan naselja) koristiti materijale i boje prilagođene prirodnim obilježjima i tradicionalnoj arhitekturi.

– Stvaranje javnoga mnijenja u korist zaštite krajolika, zaštite kulturne i prirodne baštine, smanjenja onečišćenja te gradnje stambenih zgrada na zasadama tradicijskoga graditeljstva.

– U svaki urbanistički i arhitektonski projekt ili studiju, bilo koje vrste, ugraditi elemente zaštite okoliša i krajobraznoga oblikovanja.

– Prilikom ozelenjivanja područja zahvata koristiti autohtone biljne vrste, a postojeće elemente autohtone flore sačuvati u najvećoj mogućoj mjeri te integrirati u krajobrazno uređenje.

21. Mjere za očuvanje slike naselja

Gustoća naseljenosti u naseljima ne bi trebala biti veća od 40 stanovnika po hektaru.

02. Da bi se očuvala tradicijska slika naselja ne smije se omogućiti spajanje više naseobinskih grupacija u jedno površinom veliko naselje. Osobito treba izbjegavati neprekinuta građevna područja duž cesta i putova.

– Voćnjacima, vrtovima i gajevima valja onemogućiti stvaranje velikih stambenih naselja neprekinute izgradnje.

03. Tlorisni oblik kuće za stanovanje trebao bi biti u načelu pravokutni.

Veličine tlorisa stambenih zgrada preporučuju se okvirne dimenzije 7 x 14 metara kod visina: P, P+1 i VP+Pk, odnosno na najviše 16 x 10 metara kod visina: P i VP+Pk. Međusobni odnos stranica zgrade trebao bi biti između 1,4 : 1,0 do 2,0 : 1,0. Visina višestambenih, javnih i poslovnih zgrada ograničava se sa najviše P+1. Potkrovlje kod visine P+1 dozvoljava se iznimno kod poslovnih ili poslovno- stambenih zgrada.

– Ne dozvoljavaju se mediteranske arhitektonske pojedinosti kao što su lučni otvori i trijemovi.

04. Parcele jednoobiteljskih zgrada trebale bi biti veće kako bi se dobila manja gustoća stanovanja i kako bi se dobile znatne površine za vrtove i voćnjake.

05. Ograđivanje parcela treba biti drvenim ogradama i (ili) živicama. U manjoj mjeri moguće su žičane ograde, obvezno sa živicom s unutarnje strane parcele. Za živice odabrati neke od sljedećih biljnih svojti: grab, glog, svib, drijen, klen, hudika, lijeska, trnina, tisa. Moguće su u iznimnim slučajevima i drukčije ograde (vidjeti čl. 5., st. 15).

06. U vrtovima i voćnjacima ne treba saditi uneseno (egzotično) bilje, kao ni ono uobičajeno u gradskim prostorima, primjerice: tuje, pačempresi, pančićeve omorike, srebrne smreke, crvene šljive, crvene javore i sl. Valja koristiti stare svojte cvijeća i grmlja, koje su uzgajale naše bake i prabake. U predvrtu, između ceste (ulice) i kuće, preporuča se sadnja uresnoga grmlja, primjerice: jorgovana, klokočike ili pajasmina te starinskoga cvijeća kao što: potočnica, lijepa kata, zvjezdan, kokotić, božur, hortenzija, neven, perunika, Ijiljan, dalija (georgina), vrtni suncokret i dr. U dvorištu se preporuča sadnja lipe, oraha i starinskih sorti jabuka.

07. Autohtone pejsažne ambijente treba čuvati i omogućiti nastajanje novih, kao što su šumarci i gajevi, skupine stabala i samonikli drvoredi duž potoka, livade i dr. Treba poticati i unapređivati održavanje poljodjelskih površina.

08. Zone ekspozicije naselja, prikazane na kartografskom prikazu 3.1.a Uvjeti korištenja, uređenja i zaštite prostora kao atraktivne točke i potezi s vizurama u prostoru značajnim za panoramske vrijednosti krajobraza su pretežito neizgrađene zone uz vrijedna naselja. U njima treba težiti očuvanju neizgrađenog prostora zbog vizura na naselje i očuvanja slike skladnog krajobraza, a za novu gradnju unutar prostora građevinskog područja naselja potrebno je ishoditi suglasnost nadležnog resora za poslove zaštite kulturnih dobara. Gradnja izvan prostora građevinskog područja naselja u ovim zonama nije moguća, a infrastruktura se gradi po posebnim propisima te na način propisan Prostornim planom Parka prirode Žumberak- Samoborsko gorje.

22. Park prirode Žumberak- Samoborsko gorje

01. Ulazi u park planirani su s obzirom na zone iz kojih posjetitelji dolaze (iz područja Ozlja

Jastrebarskog, Krašića, Klinča Sela, Samobora i iz Republike Slovenije) te je Planom utvrđeno 6 glavnih ulaza od kojih se 1 (ulaz br. 44- Čunkova Draga) nalazi na području Općine Žumberak. Evidentiran je i 71 mogući prilaz Parku od kojih 7 na području Općine Žumberak na kojima nije planirana izgradnja posjetiteljske infrastrukture već samo postavljanje informativnih ploča vezanih uz Park.

02. Planirana izgradnja i organiziranje parkiranja uz ulaze u Park kao i s time povezane smjernice te ograničenja definirani su Prostornim planom Parka prirode Žumberak- Samoborsko gorje.

23. Postupanje s otpadom

01. Nije dopuštena gradnja objekata skladištenja, odlaganja i obrade opasnog otpada (komunalnog i tehnološkog).

– Otpad nastao na području Općine zbrinjava se izvan područja Parka prirode. Objekt obrade, skladištenja i odlaganja neopasnog komunalnog otpada treba graditi izvan granica Parka (osim reciklažnih dvorišta), a postojeća treba koristiti te sanirati u skladu s važećim propisima.

– Na području Općine biti će osigurana jedna mobilna jedinica za odvojeno prikupljanje otpada.

III. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE

Članak 5.

Elaborat – 3. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja općine Žumberak izrađen je u 5 (pet) primjeraka koji su potpisani od predsjednika Općinskog vijeća Općine Žumberak i ovjereni pečatom Općinskog vijeća Općine Žumberak te sadrži i istovjetni elektronički zapis elaborata.

Po jedan primjerak izvornika iz prethodnog stavka ovog članka, čuva se u:

– Ministarstvu graditeljstva i prostornog uređenja

– Hrvatskom zavodu za prostorni razvoj

– Zavodu za prostorno uređenje Zagrebačke županije

– Upravnom odjelu za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša Zagrebačke županije – Ispostavi Jastrebarsko,

– Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Žumberak.

Uvid u 3. izmjene i dopune Prostornog plana uređenja Općine Žumberak osiguran je u sjedištu nositelja izrade Općini Žumberak u Jedinstvenom upravnom odjelu Općine Žumberak.

Ovim 3. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Žumberak izvršena je i konverzija kompletnog plana u digitalni oblik i to digitalizacijom temeljnog plana kao i svih dosadašnjih izmjena i dopuna

Članak 6.

Ovim 3. izmjenama i dopunama Prostornog plana uređenja Općine Žumberak obuhvaćeni su svi grafički prikazi u mj. 1:25.000 i mj. 1:5.000 a od tekstualnog dijela samo Odredbe za provođenje plana dok se u preostali tekstualni dio plana nisu unosile promjene.

Danom stupanja na snagu ove Odluke prestaje važiti cjelokupan tekstualni dio kao i svi kartografski prikazi iz dosadašnjih elaborata Prostornog plana uređenja Općine Žumberak (“Glasnik Zagrebačke županije”, broj 11/00, 09/03, 17/03 i 23/07) i zamjenjuju se ovima iz 3. izmjena i dopuna Prostornog plana uređenja Općine Žumberak.

Članak 7.

Ova Odluka stupa na snagu osmog dana od dana objave u “Glasniku Zagrebačke županije “.

Klasa : 021-01/15-01/28

Urbroj : 238/34-15-01-01

Kostanjevac 17. rujna .2015.

Predsjednik Općinskog vijeća

Općine Žumberak

Ivica Berdik v.r.

Odluka o donošenju III. izmjena i dopuna Prostornog plana Općine Žumberak

GLAVNI IZBORNIK

Pretraživanje stranica

METEO STANJE

NAJČITANIJI ČLANCI NA STRANICI ZUMBERAK.HR